"Međuetničko pomirenje, socijalna kohezija i trajni mir u regiji bivše Jugoslavije ne mogu se ostvariti ako se države neće cjelovito baviti posljedicama teških kršenja ljudskih prava, koja su tisuće žrtava doživjele tokom ratova devedesetih godina prošloga stoljeća. Izazovi koji još uvijek postoje traže mudru viziju i odlučno političko vodstvo. Mir i stabilnost u regiji trebali bi biti čvrsto utemeljeni na načelima ljudskih prava i vladavine zakona", rekao je Thomas Hammarberg, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, predstavljajući u Sarajevu tematsko izvješće o poslijeratnoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji.

Tematsko izvješće razmatra i nudi preporuke u svezi četiri ključne komponente poslijeratne pravde: mjere za ukidanje nekažnjivosti, pružanje odgovarajuće i učinkovite naknade za sve žrtve rata, potreba ustanovljavanja i priznavanja istine o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, te institucionalne reforme za učinkovito sprečavanje ponavljanja događaja iz prošlosti.

Izvješće o poslijeratnoj pravdi u bivšoj Jugoslaviji

1661 Kb

Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranje zapovjedno odgovornih osoba tematske su odrednice okruglog stola koji je održan u srijedu, 14. ožujka 2012. u Novinarskom domu u organizaciji Documente, Građanskog odbora za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

“Teško ćemo pronaći trajni mir ako svi oni koji su počinili ratne zločine ne budu kažnjeni. Svaki zločin je zločin i mora se kazniti, a važno je odvojiti politiku od suđenja za ratne zločine, istaknuo je predsjednik Republike Ivo Josipović tijekom skupa.

Spomenute tri organizacije, koje zajednički sustavno prate suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj i regiji od 2005. godine, nedavno su objavile i predstavile godišnji izvještaj o suđenjima za ratne zločine u 2011. godini što je i bio povod javnoj raspravi u Novinarskom domu.

U prilogu se nalazi izvještaj sa skupa.

Izvještaj s okruglog stola o praćenju suđenja za ratne zločine u 2011.

183 Kb

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, zajedno s partnerskom organizacijom Institut za primijenjenu povijest iz Frankfurta na Odri, organizira petodnevnu školu kulture sjećanja "Razmjena iskustava i znanja o sjećanju na holokaust i ratne zločine", koja se održava u Zagrebu, od 16. do 20. ožujka 2012. (hotel Central).

Na školi će se okupiti aktivisti/ce civilnog društva, novinari/ke, muzejski/e kustosi/ce, povjesničari/ke, studenti/ce te istraživači/ce i ostali/e stručnjaci/kinje koji se bave srodnim društvenim disciplinama, svjedoci/kinje i preživjeli/e sudionici/e ratnih događaja, te ostali/e zainteresirani/e za temu kulture sjećanja i komemorativnih praksi iz zemalja s područja bivše Jugoslavije i Europske unije.

Sudionici/e će zajednički istražiti i razgovarati o pitanjima masovnih zločina počinjenih u Europi u 20. stoljeću, kao što su holokaust, genocid, etničko čišćenje, te ostale teške povrede ljudskih prava. Sudionici/e će se u zajedničkom radu posvetiti pitanju sjećanja na ove zločine, kroz različita predavanja, diskusije, radionice i studijski posjet (u sklopu programa škole organizirat će se i posjet logorima iz Drugog svjetskog rata).

U prilogu se nalazi program škole.

Međunarodna škola o kulturi sjećanja - program

160 Kb

Tri organizacije koje zajednički sustavno prate suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj i regiji od 2005. godine, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek nedavno su objavile i predstavile godišnji izvještaj o suđenjima za ratne zločine u 2011. godini.

Tim povodom organiziramo i okrugli stol pod nazivom "Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranjem zapovjedno odgovornih osoba" na kojem će biti iznijeta ključna zapažanja iz izvještaja. Okrugli stol održat će se u srijedu, 14. ožujka 2012. u Novinarskom domu (Perkovčeva 2, Zagreb) od 11-14h.

Osim o ključnim nalazima godišnjeg izvještaja i važnosti regionalne suradnje u učinkovitijem procesuiiranju ratnih zločina, na okruglom stolu govoriti će se i o razvoju sustava podrške žrtvama i svjedocima, te problemu naknada štete žrtvama.

Program okruglog stola o procesuiranju ratnih zločina

150 Kb

Ukupno 18 novinara/ki i monitora/ica suđenja za ratne zločine iz cijele Hrvatske boravi u Haagu, na sedmodnevnom studijskom putovanju u organizaciji Documente.

U okviru posjeta grupa će se susresti će se s glavnim tužiteljem MKSJ Brammertzom i tajnikom Tribunala Hockingom, kao i drugim visokim dužnosnicima iz svih sekcija Međunarodnog suda, uključujući obranu, i prisustvovati prezentacijama o različitim aspektima rada MTribunala, uključujući kaznenu politiku Međunarodnog suda, upravljanje Pritvorskom jedinicom i rad Suda sa žrtvama seksualnog nasilja. Grupa će također imati priliku prisustvovati raspravama u postupcima pred Međunarodnim sudom.

Osim MKSJ novinari/ke i monitori/ce će posjetiti i druge pravosudne institucije u Haagu, poput Međunarodnog kaznenog suda i Specijalnog suda za Libanon te medijsku kuću Sense.

Posjet je Documenta organizirala u okviru svog višegodišnjeg rada s lokalnim zajednicama kako bi se potaknulo utvrđivanje i prihvaćanje činjenica o ratu u bivšoj Jugoslaviji, a ovo je treći posjet monitora suđenja za ratne zločine i novinara Haagu koji je organiziramo od 2010. godine. Posjet je podržalo Veleposlanstvo Nizozemske u Zagrebu.

Komentirajući ovaj posjet, direktorica Documente Vesna Teršelič, izjavila je: "Ovim posjetom nastojimo doprinijeti objektivnijem izvještavanju hrvatskih medija o suđenjima pred MKSJ-om. To je posebno značajno jer javnost u Hrvatskoj nije kvalitetno informirana o ratnim zločinima ili sudskim postupcima za te zločine."

Od događaja koji su obilježili početke ratova na području bivše Jugoslavije prošlo je dvadeset godina. Raspad Jugoslavije i nacionalno zaokruživanje novih nacionalnih država snažno je utjecalo na društvo u svim njegovim aspektima – mlado građanstvo koje se od sredine osamdesetih postupno oslobađa socijalističke ideologije susreće se s nedemokratskim režimima, nije pasivno reagiralo. Četvrtog srpnja 1991. godine dopisom Zelene akcije izdaje se povelja s naslovom „Spriječimo rat!“ kojim je osnovana Antiratna kampanja.

Obilježavanje tog datuma jest i povod regionalne konferencije Nasljeđe mirovnih inicijativa, kojom želimo okupiti mirovnjake/inje, aktiviste/ice i teoretičare/ke, u promišljanju oko smisla svih antiratnih i mirotvornih nastojanja s početka devedesetih. Koji je bio domet njihova djelovanja na društvo? Na koji način su djelovale mimo i protiv državnih institucija, a u kojem smislu bile zagovor za pravnu državu? Na koji su način utjecale na afirmiranje življenja prema vlastitoj savjesti te stavljanja na dnevni red najrazličitijih zapostavljenih društvenih problema? Koliko su života spasile? Kakav je u njima status uživala teorija? Kakvi danas zadaci predstoje nekoj sustavnoj mirovnoj politici? To su samo neka do pitanja koje kanimo problematizirati.

Konferencija se održava u Zagrebu, Art kino Grič, 01.-02.ožujka 2012. i otvorenog je tipa (nismo u mogućnosti pokriti troškove puta i smještaja sudionicima/ama izvan Zagreba). Konferenciju zajednički organiziraju Documenta, Friedrich Ebert Stiftung Hrvatska i Heinrich Boell Stiftung Hrvatska. Program se nalazi u prilogu.

Conference 'Legacy of Peace Initiatives' - programme	207 Kb
Konferencija 'Nasljeđe mirovnih inicijativa' - program	229 Kb

Na konferenciji za tisak u Kući ljudskih prava Zagreb, u četvrtak 23. veljače 2012. u 10.00 h predstavljeni su nalazi godišnjeg izvještaja o suđenjima za ratne zločine.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, pozvali su Vladu RH da donese odluku o otpisu parničnih troškova civilnih žrtava rata koje na sudu nisu uspjele s tužbama za naknadu štetu zbog smrti bliske osobe, time još jednom upozorivši hrvatsku javnost na skandalozan odnos RH prema članovima obitelji civilnih žrtava rata.

Tri organizacije za ljudska prava svoj izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine u 2011. godini objavile su i u zasebnoj publikaciji čiju elektronsku verziju potražite u prilogu gdje se nalazi i opširniji izvještaj sa današnje tiskovne konferencije.

Izvještaj s tiskovne konferencije, KLJP, 23.02.2012.	411 Kb
Godišnji izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine	542 Kb

U sklopu svog službenog posjeta Republici Hrvatskoj Lord Tom McNally, državni ministar u Ministarstvu pravosuđa Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, ovoga utorka, 21. veljače 2012. sastao se u Sisku s predstavnicama civilnih žrtava rata s područja sisačko-moslovačke županije.

Sastanak, organiziran zajedničkim naporima Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i predstavništva UNHCR-a u Republici Hrvatskoj, je imao za cilj još jednom istaknuti nužnost sveobuhvatnog obeštećenja civilnih žrtava rata, kako civilnih invalida tako i članova obitelji čiji su najbliži poginuli ili nestali tijekom ratnih događanja.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, zajedno s partnerskom organizacijom Institut za primijenjenu povijest iz Frankfurta na Odri, organizira petodnevnu školu kulture sjećanja "Razmjena iskustava i znanja o sjećanju na holokaust i ratne zločine", koja će se održati u Zagrebu, od 15. do 20. ožujka 2012.

Na školi će se okupiti aktivisti/ce civilnog društva, novinari/ke, muzejski/e kustosi/ce, povjesničari/ke, studenti/ce te istraživači/ce i ostali/e stručnjaci/kinje koji se bave srodnim društvenim disciplinama, svjedoci/kinje i preživjeli/e sudionici/e ratnih događaja, te ostali/e zainteresirani/e za temu kulture sjećanja i komemorativnih praksi iz zemalja s područja bivše Jugoslavije i Europske unije.

Sudionici/e će zajednički istražiti i razgovarati o pitanjima masovnih zločina počinjenih u Europi u 20. stoljeću, kao što su holokaust, genocid, etničko čišćenje, te ostale teške povrede ljudskih prava. Sudionici/e će se u zajedničkom radu posvetiti pitanju sjećanja na ove zločine, kroz različita predavanja, diskusije, radionice i studijski posjet (u sklopu programa škole organizirat će se i posjet logorima iz Drugog svjetskog rata).

U prilogu se nalazi poziv za Međunarodnu školu kulture sjećanja i prijavni obrazac, a rok za prijavu je 29. veljače 2012.

Poziv na Međunarodnu školu kulture sjećanja	107 Kb
Prijavni obrazac za Međunarodnu školu kulture sjećanja	71 Kb

Bilten “Glas Inicijative za REKOM” donosi informacije o najnovijim zbivanjima i događajima u vezi s Inicijativom. Prenosi novosti o procesu javnog zagovaranja REKOM-a, o izraženoj političkoj podršci, susretima s političarima u regiji, mišljenju uglednih javnih ličnosti o Inicijativi za REKOM, stavovima medija i javnosti, te aktivnostima koje poduzima Koalicija za REKOM.

Upravo je objavljen treći broj s vrlo zanimljivim tekstovima Žarka Puhovskog, Igora Mekine, Nataše Kandić, Dina Mustafića i Draga Pilsela koji promišljaju aktualnu društvenu situaciju u regiji i probleme sa kojima se trenutno suočavamo – od nove eskalacije nasilja do poziva na pomirenje i opraštanje.

Podsjećamo vas i na prethodna izdanja.

Glas inicijative za REKOM, br. 1	2012 Kb
Glas inicijative za REKOM, br. 2	2286 Kb
Glas inicijative za REKOM, br. 3	1909 Kb