English (United Kingdom)
Predsjednik Josipović podržao Apel za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a
Utorak, 31. siječanj 2012.

Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je jučer predstavnike i predstavnice Hrvatskog novinarskog društva i nevladinih udruga, potpisnika/ca Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji su ga informirali o zahtjevima sadržanim u Apelu, a čiji cilj je uspostavljanje kvalitetnog upravljanja i programskog vođenja javnom televizijom.

Predsjednik Josipović istaknuo je kako podržava raspravu o funkcioniranju HRT-a i ostvarivanje javnog interesa u programu HRT-a. Transparentnije i odgovornije financijsko poslovanje javnog televizijskog servisa kao i programska i uređivačka neovisnost ključni su za ispunjavanje javne funkcije Hrvatske televizije, naglasio je predsjednik Josipović.

Sugovornici su se složili kako je nužno potaknuti produkciju informativnog, dramskog, znanstvenog, dokumentarnog, kulturnog programa, te programa namijenjenih nacionalnim manjinama i svim društvenim grupama koje sačinjavaju pretplatnike javnog servisa.

U izaslanstvo su bili Zdenko Duka, predsjednik HND-a, Nadežda Čačinović, predsjednica Hrvatskog PEN Centra, Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava, te Elizabeta Gojan, predsjednica ogranka HND na HTV-u.

 
Otvoreno pismo organizacija civilnog društva Hrvatskom saboru
Srijeda, 25. siječanj 2012.

Hrvatski sabor vidimo kao ključnu demokratsku instituciju koja može u najvećoj mogućoj mjeri osigurati transparentnu i otvorenu komunikaciju  između donositelja odluka i građanki/a ove zemlje, te adekvatnu uključenost dionika u proces donošenja odluka. Jedan od mehanizama kojim se postižu postavljeni ciljevi jest otvorenost saborskih odbora za vanjske članove/ice koji/e dolaze iz organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i sl. U dosadašnjem radu Hrvatski sabor njegovao je jedinstvenu tradiciju otvorenosti saborskih odbora za vanjske članove/ice koji/e su u pravilu podizali kvalitetu rasprava i pomagali saborskim zastupnicima/ama u donošenju konačne političke odluke. Uvjereni smo kako će se s ovom praksom nastaviti i u novom mandatu Sabora.     

Upućujemo vam apel i izražavamo nadu da će Hrvatski sabor u ovom mandatu napraviti dodatni iskorak i sve saborske odbore otvoriti za vanjske suradnike/ice, što do sada nije bila praksa (npr. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za obitelj, mladež i šport).

 
Apel za vjerodostojnost javne funkcije HRT-a
Ponedjeljak, 16. siječanj 2012.

U Novinarskom domu održana je trosatna javna rasprava povodom Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a kojeg su pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo, Kuća ljudskih prava Zagreb, koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja uz potporu tridesetak organizacija civilnog društva.

Rasprava je okupila veliki broj novinara, stručnjaka, aktivista, saborskih zastupnika, javnih dužnosnika uključujući i ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, a odazvali su joj se i članovi Uprave HRT-a, glavni urednici HTV-a i HR-a uz izostanak članova Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a.

Uz uvodničare/ke: Zdenka Duku, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, Hrvoja Hribara, ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra i Sanju Sarnavku, predsjednicu Upravnog odbora Kuće ljudskih prava Zagreb raspravu je moderirala Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

 
Promocija knjige "Antiratna kampanja 1991. - 2011. Neispričana povijest"
Ponedjeljak, 16. siječanj 2012.

U sklopu obilježavanja dvadesete godišnjice osnivanja Antiratne kampanje Hrvatske, zadovoljstvo nam je pozvati Vas na promociju i razgovor o knjizi "Antiratna kampanja 1991. - 2011.: Neispričana povijest", koju su uredili Vesna Janković i Nikola Mokrović.

Predstavljanje knjige, održat će se u konferencijskoj dvoran Kuće ljudskih prava, u ponedjeljak, 23. siječnja 2012., u 19 sati, a na promociji će govoriti: Vesna Kesić, prof. dr. sc. Ozren Žunec i urednici knjige.

Više...
 
Logor Bučje - dvadeseta obljetnica oslobođenja zatočenika
Nedjelja, 15. siječanj 2012.

16.01.1992 na Gavrinici u Pakracu izvršena je razmjena posljednjih zarobljenika logora Bučje, čime je došao kraj patnji i stradanjima u tom ozloglašenom kompleksu.

20 godina nakon razmjene i oslobođenja zatočenika logora Bučje, želimo upozoriti javnost na sporost pravosuđa u procesuiranju ondje počinjenih zločina. Stoga apeliramo na sve nadležne institucije da temeljito istraže tamošnja događanja i procesuiraju sve odgovorne. Pozivamo sve organizacije koje se bave pitanjima ratnih stradanja, preživjele zatočenike i povratnike koji imaju određena saznanja da pomognu rasvjetljavanju ovih događanja. Kultura istinskog uvažavanja i poštivanja žrtve temelji se na vjerodostojnim podacima, koji su nužan preduvjet za priznanje patnje svih žrtava.

 
Zabrinjavajući postupci splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića
Srijeda, 04. siječanj 2012.

"Situacija u kojoj Katolička crkva ne nalazi ni riječi prijekora za crkvene velikodostojnike koji daju duboko nemoralne i snažno politički angažirane izjave, na primjer „da se ratni zločinci nalaze u njihovim srcima“(M. Barišić) ili „da je individualizacija krivnje đavolji posao“ (M.Bogović), a potežu sve moguće sankcije protiv svog svećenika kojeg su birači prepoznali kao visoko moralnu osobu, zato što je koristio svoje građansko pravo garantirano Ustavom „da bira i da bude biran“, zabrinjavajuća je i za Crkvu i za hrvatsko društvo u cjelini",

glavni su naglasci iz priopćenja Građanskog odbora za ljudska prava i Documente-Centra za suočavanje s prošlošću kojim žele javno izraziti zabrinutost povodom Izjave za javnost Ordinarijata Splitsko-makarske nadbiskupije a vezano za izricanje suspenzije (obustave) "čina vlasti svetog reda" splitskom svećeniku don Ivanu Grubišiću od strane splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića.

 
Glas Inicijative za REKOM
Utorak, 03. siječanj 2012.

Što je zapravo cilj REKOM-a? Što se događa s Inicijativom za REKOM? Što o Inicijativi misle žrtve teških kršenja ljudskih prava? Traženje odgovora na ta i slična pitanja zadatak je “Glasa inicijative za REKOM”.

“Glas Inicijative za REKOM” donosi informacije o najnovijim zbivanjima i događajima u vezi s Inicijativom. On prenosi novosti o procesu javnog zagovaranja REKOM-a, o izraženoj političkoj podršci, susretima s političarima u regiji, mišljenju uglednih javnih ličnosti o Inicijativi za REKOM, stavovima medija i javnosti, te aktivnostima koje poduzima Koalicija za REKOM.



 
Aktivistice i aktivisti predali Platformu 112
Četvrtak, 22. prosinac 2011.

Danas je 70 aktivista i aktivistkinja Platforme 112, koalicije za vladavinu prava koju čini 57 nevladinih udruga, poslalo poruku na Markovom trgu povodom konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog sabora. Aktivisti su zastupnicima/cama dijelili 112 zahtjeva Platforme 112, čijim ispunjenjem bi Republika Hrvatska postala pravna država, te najavili da će nakon prvih 100 dana rada Hrvatskog sabora izraditi analizu ispunjenih zahtjeva.

Zahtjevi sadržani u dokumentu Platforma 112 (platforma_112.doc), obuhvaćaju pet temeljnih područja: stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi,  kvalitetu demokracije, borbu protiv korupcije i za javni interes, ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi te nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnju mira.

"Prvi dan početka rada novog saziva Sabora nudi priliku da ukažemo kako taj početak ne trebaju slaviti samo zastupnici, već svi građani Hrvatske. Od novih saborskih zastupnika imamo velika očekivanja i računamo da će naredne četiri godine ustrajati na izgradnji vladavine prava te da će se boriti za podizanje standarda onako kako smo to mi zamislili - sustavnom borbom za zaštitu ljudskih prava"- istaknula je okupljenim novinarima Jelena Berković iz GONG-a.

 
Pismo javnosti glede situacije na HRT-u
Utorak, 20. prosinac 2011.

Na kraju nedjeljnog Dnevnika, 18. XII u 19.30 na HTV-u, voditelj Dnevnika Zoran Šprajc odgovorio je članovima Programskog vijeća HRT-a koji su javno, na HTV-u, osudili prilog emitiran u Dnevniku na godišnjicu pada Vukovara. U tom prilogu novinara Hrvoja Zovka, puštena je snimka razgovora predsjednika F. Tuđmana i zapovjednika obrane Vukovara M. Dedakovića u kojem Tuđman odbija Dedakovićevu molbu da se evakuiraju djeca i civili iz Vukovara.

Reakcija Šprajcu nadređenih urednika (Dražen Miočić i Bruno Kovačević) i uprave HRT-a (Josip Popovac) na Šprajcov istup, koji je u suštini obrana prava urednika glavne informativne emisije HTV-a da objave istinitu informaciju, je smjenjivanje Z. Šprajca i S. Alfiera s mjesta urednika Dnevnika i zahtjev da se Šprajcu izrekne „mjera upozorenja zbog povrede radne obaveze“.

Svojim postupanjem u slučaju Z. Šprajca većina u Programskom vijeću HRT-a i odgovorni na HRT-u (Uprava HRT-a, glavni urednik HTV-a, v.d. urednika IP-a HTV-a),guši slobodu novinarstva, uskraćuje ustavom zagarantirano pravo građanima Republike Hrvatske na istinito informiranje i time radi protiv interesa slušatelja i gledatelja javne televizije.

 
Priopćenje u povodu Izjave Komisije HBK Iustitia et pax
Utorak, 20. prosinac 2011.

Ohrabrila nas je simbolička gesta Predsjednika Republike Ive Josipovića koji je prvi put dodijelio priznanja u povodu Dana ljudskih prava, te, između ostalih, odlikovao Dragu Hedla Redom Stjepana Radića, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.

Zahvalni smo i ohrabreni što je Predsjednik Republike prepoznao da je solidarnost sa žrtvama i zalaganje za njihova prava dragocjen doprinos zajedničkom dobru.

Tim više smo bili zatečeni reakcijom Komisije HBK Iustitia et pax u kojoj su biskupi dan nakon dodjele zatražili od Predsjednika da povuče odlikovanje koje je dodijelio Dragi Hedlu pozivajući se, sa zakašnjenjem od 30 godina, na jedan njegov tekst - na „mrlju“ iz prošlosti.

 

Na kraju godine obilježene sudskim procesuiranjem korupcije i galopirajućim osiromašenjem te nekoliko dana nakon okončanja predizborne neizvjesnosti ohrabrila nas je simbolička gesta Predsjednika Republike Ive Josipovića koji je prvi put dodijelio priznanja u povodu Dana ljudskih prava, te, između ostalih, odlikovao Dragu Hedla Redom Stjepana Radića, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine. Svojim pisanjem o kršenju ljudskih prava te istraživanjima zločina protiv civila u Osijeku zbog kojih je bio izložen prijetnjama smrću kao i angažmanom u pripremi filma o Vukovaru Drago Hedl je nesporno zaslužio dodijeljeno mu priznanje.

 

Zahvalni smo i ohrabreni što je Predsjednik Republike prepoznao da je solidarnost sa žrtvama i zalaganje za njihova prava dragocjen doprinos zajedničkom dobru, jer, uvjereni smo, nema istinskog zajedništva bez sućuti i solidarne zauzetosti u zaštiti onih čija se ljudska prava i dostojanstvo narušavaju.

 

Iz tog smo razloga bili zatečeni reakcijom Komisije HBK Iustitia et pax u kojoj su biskupi dan nakon dodjele zatražili od Predsjednika da povuče odlikovanje koje je dodijelio Dragi Hedlu pozivajući se, sa zakašnjenjem od 30 godina, na jedan njegov tekst - na „mrlju“ iz prošlosti.

 

Tekst zbog kojega su biskupi zatražili od Predsjednika Republike da povuče odluku, Drago Hedl je napisao 1981. godine u povodu postavljanja mozaika u crkvi u Stražemanu, kraj Požege, na kojem je bio i lik Alojzija Stepinca, što je izazvalo niz reakcija u novinama širom Jugoslavije. U reportaži iz Stražemana on je komentirao činjenicu da je Stepinac dobio mjesto među svecima na mozaiku iako je smatran ratnim zločincem o čemu je postojala sudska presuda.

 

Zatečeni smo reakcijom biskupa jer iz nje nama nije vidljivo da cijene doprinos Drage Hedla u informiranju javnosti o zločinima počinjenim nad civilima u Osijeku, te da cijene što je provedena istraga o tim zločinima što su na taj način obitelji žrtava dobile bar djelomičnu satisfakciju, što je prestalo negiranje stradanja njihovih najmilijih i skinuta je objeda i sa članova obitelji i što je zaustavljeno ponavljanje nasilja nad njima insinuiranjima da su članovi njihovih obitelji smaknuti jer su bili neprijatelji od kojih je trebalo obraniti grad.

 

Zabrinuti smo kakav će učinak imati to što je od strane biskupa izostalo jasno iskazivanje solidarnosti sa žrtvama i jasna podrška razotkrivanju zločina naspram obrane, posebno nakon obnovljenih napada na Dragu Hedla u Glasu Slavonije. Tim više što Nadbiskup Marin Srakić zna da javnost zna kako je u zatvoru obilazio prvooptuženoga Branimira Glavaša, što je dio biskupa potpisao priopćenje u kojem su se zalagali za puštanje Glavaša iz pritvora i što nije bilo ikakve reakcije kada je u javnost puštena snimka video obraćanja osuđenog Glavaša članovima HDSSB gdje sebe uspoređuje s blaženim Alojzijem Stepincem – „Osuđen sam nevin poput Stepinca“!

 

Dodjelom priznanja Predsjednik Republike još se jednom svrstao na stranu svih žrtava kršenja ljudskih prava. Očekujemo da i biskupi, zajedno sa Predsjednikom, pruže ruku stradalima i na tragu riječi iz Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu objavljene u travnju ove godine „da nitko pravedan ne može poreći da su i s hrvatske strane počinjeni pojedinačni zločini“ pronađu najbolji način priznavanja patnje svih žrtava i daju „svoj prilog promicanju pravde kao elementarnog oblika mogućnosti mira među ljudima i narodima, u ovom dijelu Europe, prečesto zahvaćenom ratovima i nasiljem“.

 

 

Vesna Teršelič, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Dražen Lalić, Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Drago Pilsel, novinar i teolog, Zagreb

Nenad Puhovski, redatelj, Zagreb

 

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 7 od 18