Želimo upozoriti na zločine koji su počinjeni u selima glinske općine te važnost procesuiranja svih počinitelja ratnih zločina. Zločin u Gornjim Jamama  počinjen je 11. prosinca 1991., a u Joševici 16. prosinca 1991. Joševica i Gornje Jame navode se u optužnici koju je ŽDO u Sisku podiglo 30. srpnja 2010. pred Županijskim sudom u Sisku protiv petorice državljana Republike Srbije, zbog počinjenja ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Optuženici se terete kao zapovjednici i naredbodavci za zločine počinjene na području nekadašnje glinske općine od kraja rujna 1991. do travnja 1992. godine.

Kako su svi optuženici nedostupni hrvatskom pravosuđu, s adresama stanovanja u Srbiji i ovaj put se zalažemo za pojačanu regionalnu suradnju te ustupanje dokaza radi održavanja suđenja za ratne zločine u zemlji gdje optuženici žive, kao djelotvoran instrument u borbi protiv nekažnjivosti počinitelja.

Povodom dvadesete obljetnice ovih zločina Documenta još jednom upozorava na nužnost istraživanja, utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na priznavanju patnje žrtava, utvrđivanju odgovornosti, zagovaranju pravičnih sudskih postupaka i čuvanju povijesnog pamćenja. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.

Priopćenje povodom obljetnice zločina u G. Jamama i Joševici

176 Kb

Na današnji dan prije dvanaest godina umro je jedan od naših najvećih aktivista civilnog društva, Darko Jurišić. Darkov doprinos razvoju demokracije i vrijednosti civilnog društva izrazito je velik, a istodobno i nedovoljno prepoznat.

Upravo danas, na godišnjicu Darkove smrti, svjedoci smo mirne i demokratske tranzicije vlasti u Hrvatskoj. Darku bi zaista bilo važno znati da njegova vizija Hrvatske kao demokratske i slobodne zemlje, uz sve probleme koji ju i dalje prate, nije bila utopija. No ostaje sumnja i nelagodan osjećaj da je itekako moguće da je Darko zato morao platiti i svojim životom.

U uspomenu na Darka Jurišića, kao i brojne druge znane i neznane hrabre ljude, još ustrajnije ćemo, kroz Platformu 112 i druge zajedničke akcije organizacija civilnog društva, raditi na uspostavi drugačije Hrvatske - Hrvatske u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca/ki, institucija i političke elite. Budući da nismo podanici spremni na šutnju i trpljenje, već građani i građanke, zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, uz preuzimanje političke odgovornosti dužnosnika i društvenu odgovornost medija lišenih utjecaja politike i oglašivača. Vjerujemo da bi Darko htio da u borbi za ostvarenje tih zahtjeva budemo ustrajni.

In memoriam Darko Jurišić (1962 - 1999)

175 Kb

Povodom dvadesete obljetnice stradanja hrvatskih civila s područja Voćina, Huma i Bokana ovim putem podsjećamo hrvatsku javnost na strašan zločin koji je ondje počinjen.

Područje Voćina i okolnih sela je od kolovoza do prosinca 1991. godine bilo pod kontrolom srpskih snaga, uključujući dobrovoljačke jedinice "šešeljevci". U tom su razdoblju počinjeni brojni zločini nad hrvatskim stanovništvom tog područja poput ubojstava u selima Lager Sekulinci, Prevenda i Kometnik. Međutim najteži zločini su počinjeni u prosincu 1991. godine pri povlačenju srpskih paravojnih postrojbi pred HV-om. Srpske paravojne postrojbe protjerale su iz svojih kuća hrvatsko i srpsko stanovništvo Voćina, Huma i Bokana na povlačenje put Zvečeva. Mnogi stariji mještani ipak su ostali u svojim kućama. 13. prosinca 1991. pri konačnom povlačenju, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili su na izuzetno okrutan način uz mučenja i torturu sve preostale Hrvate u Voćinu, Humu i Bokanama.

Popis koji ovdje donosimo nije konačan, a precizni podaci o načinu stradanja nekih od žrtava s popisa nisu nam poznati. Stoga i ovom prilikom pozivamo članove obitelji, prijatelje i sve one koji su poznavali žrtve ili znaju nešto o njihovom stradanju, kao i one koji na popisu uočavaju bilo kakve netočnosti, da nam se jave, kako bismo sastavili što cjelovitiji i vjerodostojniji popis žrtava – ne samo u Voćinu i okolnim mjestima, već i cijeloj Republici Hrvatskoj.

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice zločina u Voćinu

198 Kb

U ponedjeljak, 12. prosinca u 06h u stanu u Splitu uhićen je aktivist za ljudska prava Tonči Majić i potom odveden u Zagreb. Županijski sud u Zagrebu je 4. listopada 2011. po drugi je put izdao nalog za psihijatrijsko vještačenje Tončija Majića, predsjednika Dalmatinskog komiteta za ljudska prava. U travnju je prvi put izdan ovakav zahtjev, temeljen na čl. 76 Kaznenog Zakona (Obavezno liječenje od ovisnosti), čime se posve neopravdano inputiralo da je gospodin Majić alkoholičar i narkoman. Sada je Županijski sud bez ikakvog objašnjenja odustao od ovakvog zahtjeva i opredijelio se za čl. 75 Kaznenog zakona (Obavezno psihijatrijsko liječenje).

Dvadeseta je godišnjica od počinjenja zločina nad osamnaestero civila iz Paulin Dvora. Naime, 11. prosinca 1991. godine pripadnici 130. brigade HV-a, navodno iz osvete za poginulog suborca, ubili su osamnaestero civila srpske i mađarske nacionalnosti u starosti od 45 do 81 godine. Bila je to, naizgled, jedna od bezumnih akcija pijanih vojnika. No zločin je godinama prikrivan, a tijela žrtava otkrivena su, stotinama kilometara dalje od mjesta zločina. Upravo ta činjenica govori da ovaj zločin nije incident, nije slučajna reakcija pijanih vojnika.

Simbolično, zločin je počinjen dan nakon obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava – na 43. obljetnicu potpisivanja Opće deklaracije o ljudskih prava. kojom je po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika".

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice zločina u Paulin Dvoru

88 Kb

"Još uvijek nemamo službeni popis ubijenih i stradalih koji bi uključio i činjenice o okolnostima stradanja. Ovaj skup predstavlja prostor za razgovor o Inicijativi za REKOM, regionalnoj suradnji te svemu što nam je potrebno da bi se utvrdile činjenice o svim žrtvama rata jer je danas, 20 godina nakon rata očito da suđenja neće moći dati odgovore na sva pitanja" – naglasila je voditeljica Documente, Vesna Teršelič na skupu pod nazivom Regionalna suradnja – 20 godina nakon napada na Vukovar /08.-09. prosinca 2011., Hotel Lav, Vukovar/.

Gradonačelnik grada Vukovara, Željko Sabo zahvalio je Centru za ljudska prava Zagreb i Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću na organizaciji skupa pri tom ocjenivši Inicijativu za REKOM kao dodatak vukovarskog inzistiranja na kažnjavanju svih zločina i otkrivanja istine o nestalima.

Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i sa Kosova tijekom skupa koji je organiziran u suradnji s Gradom Vukovarom te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorili su o društvenim i političkim aspektima rata i poslijeratne obnove Vukovara, političkim perspektivama regionalne suradnje kao i mogućnostima institucionalizacije REKOM-a u post-jugoslavenskim zemljama.

Izvještaj s međunarodnog skupa u Vukovaru

120 Kb

Prosvjedujemo zbog brojnih i beskrupuloznih napada na novinara Hrvoja Zovka kojima se nastavlja voditi bitka za bolju prošlost. U njegovom prilogu o ratnim zbivanjima u Vukovaru, koji je prikazan u Dnevniku HTV-a 20. studenog 2011.g. i kojeg je kao urednik potpisao Zoran Šprajc, objavljen je autentični audio zapis telefonskog razgovora tadašnjeg predsjednika RH Franje Tuđmana i zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba. Iz razgovora se moglo zaključiti da je predsjednik Tuđman odbio evakuaciju civilnih stanovnika iz opkoljenog Vukovara, uključujući i 2.000 djece. Fonogrami korišteni za pripremu priloga već su prije korišteni na HTV-u, primjerice u sklopu emisije „Latinica“.

Otvoreno pismo HRT-u i Programskom vijeću HRT-a

88 Kb

U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice napada na Vukovar a u organizaciji Centra za ljudska prava Zagreb i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u četvrtak i petak 08. i 09. prosinca 2011. u Vukovaru, Hotel Lav, održat će se skup pod nazivom Regionalna suradnja – 20 godina nakon napada na Vukovar.

Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i sa Kosova tijekom skupa koji se organizira u suradnji s Gradom Vukovarom te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorit će o društvenim i političkim aspektima rata i poslijeratne obnove Vukovara, političkim perspektivama regionalne suradnje kao i mogućnostima institucionalizacije REKOM-a u post-jugoslavenskim zemljama.

U okviru konferencije, 9. prosinca ujutro planirano je polaganje vijenca  kod spomenika na Ovčari, gdje su 1991. godine ubijeni te u masovnu grobnicu zakopani civili i ranjenici iz Vukovarske bolnice.

Program - regionalna suradnja - 20 godina nakon napada na Vukovar.pdf

113 Kb

Na današnji dan, 06. prosinca, dvadeset godina od najrazornijeg napada u dubrovačkoj povijesti, želimo podsjetiti javnost na teška stradanja koja je pretrpjelo stanovništvo grada Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja te na ratna razaranja povijesne jezgre Grada koja su nastala kao rezultat višemjesečnih napada JNA.

Gotovo 240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH.

U ratu na dubrovačkom području ubijeno je 116 civila, a više stotina ranjeno; poginulo je 430 hrvatskih branitelja, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništena su 2.071 stambena objekta.

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice stradanja na dubrovačkom području

107 Kb

Na raspravi održanoj u Zagrebu 21. listopada 2011. posvećenoj pitanju obeštećenja svih civilnih žrtava rata i poraća, koja je okupila predstavnike institucija izvršne vlasti Republike Hrvatske, pravosuđa, međunarodnih institucija, organizacija za ljudska prava kao i civilne žrtve ili njihove bliske srodnike, ukratko su predstavljani zakonski okvir ostvarivanja prava civilnih žrtava kroz upravni i sudski postupak te problem nedjelotvorne implementacije istih.

Nedvojbeno je zaključeno da dosadašnji zakonski okvir nije zadovoljio potrebu obeštećivanja civilnih žrtava rata; članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu niti materijalnu zadovoljštinu, njihova patnja nije priznata, a počinitelji zločina nisu kazneno odgovarali.

Zaključke i popis sudionika/ca okruglog stola pogledajte u prilogu.

Zaključci rasprave o obeštećenjima svih civilnih žrtava rata

116 Kb