U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice napada na Dubrovnik a u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, Podgorica, Akcije za ljudska prava, Podgorica i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Zagreb, u petak 02. prosinca 2011. u Podgorici, Hotel Podgorica, dogodit će se skup pod nazivom "Rat za mir" – 20 godina kasnije.

Sudionici/e rasprave iz Hrvatske i Crne Gore, tijekom skupa koji se organizira uz podršku Friedrich Ebert fondacije govorit će o društvenim i političkim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava te sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu napada na Dubrovnik i to kroz sljedeće tematske cjeline: Procesuiranje ratnih zločina – izazovi i postignuća, Dubrovnik i Morinj 90-tih – različite vizure, Pogled u budućnost – obrazovanje, mediji i civilno društvo.

Pomoćnik Glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, Ivan Šimonović, razgovarao je 15. studenoga 2011. godine u sjedištu UN-a u New Yorku sa izaslanstvom Koalicije za REKOM, i tom prilikom izrazio neupitnu podršku Ureda Visoke povjerenice za ljudska prava (OHCHR) Inicijativi za osnivanje REKOM-a. Gospodin Šimonović je obećao pomoć Ureda Viskoke povjerenice u koordinaciji komunikacije između nacionalnih institucija u čijoj je nadležnosti donošenje odluke o osnivanju zajedničke regionalne, međudržavne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava.

Dvadeset godina nakon što su pripadnici 1. brigade HV-a, 21. studenoga 1991. godine, oko 22 sata, upali u obiteljsku kuću u Novskoj, mučili i hicima iz vatrenog oružja usmrtili Mišu i Sajku Rašković, Ljubana Vujića te Mihajla Šeatovića, bliski srodnici ubijenih nisu dobili primjerenu satisfakciju, ni moralnu ni financijsku. Dodatno su viktimizirani jer su dužni platiti troškove izgubljenih parnica u kojima su tužili Republiku Hrvatsku, smatrajući je odgovornom za zločin koji su počinili identificirani pripadnici HV-a.

Zalažemo se za da se otpišu parnični troškovi članovima obitelji žrtava evidentnih ratnih zločina čiji su tužbeni zahtjevi odbijeni. Tražimo osnivanje Fonda za naknadu štete žrtvama rata. Zalažemo se za procesuiranje svih ratnih zločina kako u Hrvatskoj tako i drugim državama nastalima raspradom bivše Jugoslavije.

Svjesni da pravosuđe neće moći procesuirati sva kaznena djela, smatramo da naknadu štete ne treba vezati uz sudske presude već ju treba zasnovati na principu društvene solidarnosti. Smatramo da bi se u traženju modela za obeštećenje žrtava zakonodavac trebao ravnati načelima UN-a i standardima uspostavljenima u Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela i svim žrtvama ponuditi obeštećenje putem posebne zakonom propisane mjere.

Izjava za javnost povodom dvadesete obljetnice zločina u Novskoj

90 Kb

Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tog se dana prisjećamo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je u Vukovaru više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece. Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu i Nišu).

Tog istog 18. studenoga 1991., na drugom kraju Hrvatske , dogodio se još jedan težak zločin.

Jugoslavenska narodna armija pod zapovjedništvom Ratka Mladića, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja. Krećući se od kuće do kuće, pripadnici srpskih snaga mučili su i ubili 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila. Preživjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili opljačkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice su nastavljena sve do veljače 1992. godine, a ukupno je do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine u Škabrnji ubijeno 86 osoba.

Obilježavanje dvadesete obljetnice stradanja u Vukovaru i u Škarbrnji okuplja nas oko sjećanja na žrtve i na nesebične, solidarne i hrabre muškarce i žene koji su činili sve što je bilo u njihovoj moći da spriječe zločine. Ono također obavezuje na trajne napore da se utvrde činjenice o svim stradanjima, da se čini više i bolje na utvrđivanju kaznene odgovornosti počinitelja tih zločina i da se učinkovitom regionalnom suradnjom pravosuđa onemogući da počinitelji prođu nekažnjeno.

Obitelji stradalih i preživjele žrtve zločina imaju pravo da o svom stradanju progovore te da dobiju javno priznanje i pravednu reparaciju. Na taj način društvo iskazuje svoju solidarnost i stvara ozračje u kome je moguć oporavak od trauma, opraštanje, obnova povjerenja i suživot u trajnom miru.

Izjava za javnost povodom dvadesete obljetnice stradanja u Vukovaru i Škabrnji

109 Kb

Povodom dvadesete obljetnice zločina u Kostrićima, gdje je ubijeno svih 16 stanovnika sela koji su se ondje zatekli, ovim putem želimo podsjetiti javnost na nužnost procesuiranja svih ratnih zločina, a osobito rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba. U Republici Hrvatskoj ovaj zločin još nije procesuiran, a tijela nekih od stradalih do danas nisu pronađena.

Dana 15. studenog 1991. u selo Kostrići upali su pripadnici srpskih (para)vojnih formacija iz Donjih Kukuruzara i Meminske. Nitko tko se tada našao u selu nije preživio, a sve su kuće spaljene. Najmlađa žrtva imala je 2, a najstarija 93 godine.

Ovim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice zločina u Kostrićima

328 Kb

Platforma organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, okupljena povodom praćenja stanja ljudskih prava i vladavine prava u kontekstu završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom zahtijeva drugačiju Hrvatsku - Hrvatsku u kojoj vladavina prava uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.

Uoči parlamentarnih izbora, ovim putem strankama i nezavisnim listama upućujemo poziv da se prije izlaska građana i građanki na birališta javno očituju po svakome od navedenih 112 zahtjeva koje smo na temelju našeg dugogodišnjeg djelovanja i iskustva izdvojili u pet prioritetnih, međusobno povezanih, područja

Platforma 112 za Hrvatsku vladavine prava	687 Kb
Platforma 112 - poziv na tiskovnu konferenciju	49 Kb

U Dubrovniku je 27. i 28. listopada održan skup "Napad na Dubrovnik – 20 godina poslije" u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i Centra za ljudska prava iz Zagreba a uz suradnju s Art radionicom Lazareti i uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo.

Tijekom skupa je najavljeno organiziranje javne debate o napadu na Dubrovnik i u Crnoj Gori a na prijedlog Daliborke Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje.

Organizatori su najavili skup "Napad na Vukovar - 20 godina poslije" koji će se održati 9. prosinca 2011. u Vukovaru.

Objava za medije - Napad na Dubrovnik 20 godina poslije .pdf

158 Kb

U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice napada na Dubrovnik a u organizaciji Centra za ljudska prava i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u četvrtak i petak 27. i 28. listopada 2011. u Dubrovniku, Hotel Lero, održat će se skup pod nazivom Napad na Dubrovnik – 20 godina poslije.

Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, BiH, Crne Gore kao i predstavnici/e MKSJ-a, tijekom skupa koji se organizira u suradnji s ARL – Art radionicom Lazareti Dubrovnik te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorit će o društvenim i političkim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava te sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu napada na Dubrovnik.

U okviru konferencije, 27. listopada u 21 sat u Art radionici Lazareti bit će otvorena izložba Slavena Tolja „Sjećanje na Milana", posvećena prvoj civilnoj žrtvi napada na Grad - pjesniku Milanu Milišiću.

Conference "Attack on Dubrovnik - 20 years later" - program	151 Kb
Konferencija "Napad na Dubrovnik, 20 godina poslije" - program	152 Kb

Koristeći, sada očiglednu, nedorečenost i propust u zakonu, da iako pravomoćno osuđena osoba ne može biti saborski zastupnik ona može biti nositelj izborne liste, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) imenovao je Branimira Glavaša nositeljem svojih izbornih lista.

Radi sprječavanja sličnih  situacija u budućnosti da ratni zločinci budu nositelji izbornih lista nužna je izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 69/03) na način što bi se pasivna biračka legitimacija, osim za osobe koje nisu punoljetni hrvatski državljani ograničila i osobama koje su pravomoćno osuđivane za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora duža od 5 godina. Regulativa istoga zakona, koja za nositelje izbornih lista jedino određuje da nositelj liste ne mora biti kandidat na listi, trebala bi se nadopuniti kako bi propisala da nositelji izbornih lista ne mogu biti pravomoćno osuđene osobe.

Situacija vrlo jasno ukazuje na zabrinjavajuće stanje u našem društvu, koje koristi HDSSB računajući na neznatan dio biračkog tijela, koje potpuno pogrešno valorizira ulogu žrtve i zločinca.

Izjava u povodu najave imenovanja Branimira Glavaša nositeljem izbornih lista

82 Kb

Današnje odluke Hrvatskog sabora o Zakonu o ništetnosti te ukidanju saborskog imuniteta zastupniku Željku Jovanoviću su neprimjerena upotreba Sabora u predizborne svrhe, stoji u priopćenju kojim su se javnosti obratili Građanski odbor za ljudska prava, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.

Svojim potpisima priopćenje su podržali Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH-a, Tomislav Jakić, savjetnik bivšeg predsjednika RH-a, Predrag Matvejević, pisac i publicist, Čedo Prodanović, odvjetnik i Rajko Grlić, filmski redatelj.

Podsjetimo se, iznoseći slične argumente protiv prijedloga ovog zakona izjasnili su se, osim potpisnika ovog priopćenje i Predsjednik RH i Glavni državni odvjetnik RH te dio branitelja čija se imena spominju u spornim optužnicama.

Priopcenje povodom izglasavanja Zakona o ništetnosti.pdf

115 Kb