Povodom dvadesete obljetnice jednog od najgorih zločina u Domovinskom ratu, stradanja civila i hrvatskih branitelja s područja Hrvatske Dubice te nastajanja druge najveće masovne grobnice u Hrvatskoj u ratu 1991. - 1995., ovim putem želimo još jednom podsjetiti javnost na strašan zločin ondje počinjen, kao i na činjenicu da do danas nitko od izravnih počinitelja niti naredbovaca, osim Milana Martića presudom ICTY-a, nije pravomoćno osuđen za zločin.

Ukupno je u Hrvatskoj Dubici, Baćinu i Cerovljanima 1991. godine ubijeno/nestalo 109 osoba, velikom većinom civila Hrvata.

Preko 70 žrtava bilo je starije od 60 godina, a od ukupnog broja žrtava 44 su žene. Ubijeno je i nekoliko mještana srpske nacionalnosti, koji su pokušali zaštiti svoje susjede Hrvate.

Priopćenje za medije povodom dvadesete obljetnice stradanja na području H.Dubice

188 Kb

U povodu Izvještaja Europske Komisije o napretku Hrvatske za 2011., u Kući ljudskih prava Zagreb održana je konferencija za tisak na kojoj su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava, još jednom ukazali na potrebu povećanja učinkovitosti procesuiranja ratnih zločina, kao i na pojačani monitoring istog.

Tijekom još jednog susreta s novinarima/kama, a u kontekstu gore navedenih potreba govorilo se o neistraženim ratnim zločinima, naknadama štete civilnim žrtvama rata, kaznenim postupcima seksualnog zlostavljanja kao ratnog zločina te dosadašnjoj regionalnoj suradnji na procesuiranju ratnih zločina i potrebi njenog inteziviranja.

Povećanje učinkovitosti procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj.pdf

150 Kb

Otvorenim pismom predsjednicima zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije 145 umjetnika/ca, pisaca/spisateljica, glumaca/ica, sveučilišnih profesora/ica, znanstvenih istraživača/ica i intelektualaca/ki drugih profesija iz čitave regije dalo je javnu podršku osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na području nekadašnje SFRJ (REKOM).

"Smatramo da građani zemalja nastalih na prostoru nekadašnje SFRJ imaju potrebu i pravo saznati sve činjenice o ratnim zločinima i drugim masovnim kršenjima ljudskih prava počinjenima tijekom ratnih sukoba 1990-tih godina, kao i kasnijim posljedicama tih ratova.
Ovim putem želimo dati glasnu i snažnu podršku Inicijativi za REKOM, jer vjerujemo da je utvrđivanje, objavljivanje i prihvaćanje činjenica na regionalnoj razini neophodno svima, kako bismo stvorili osnovu da se žrtvama vrati dostojanstvo, da budu zadovoljena njihova prava, da bude utvrđena sudbina prisilno nestalih i da se strahote zajedničke nam bliske prošlosti nikada ne ponove", navodi se između ostalog u otvorenom pismu.

Pismo podrške umjetnika i intelektualaca osnivanju REKOM-a

60 Kb

Povodom Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ, i Republike Srbije,  koji je nedavno usvojila Vlada Republike Hrvatske, Documenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbori za ljudska prava objavljuju izjavu za javnost.

Smatramo da postoje ozbiljne načelne zamjerke donošenju predloženog zakona. On neće pružiti sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u optužnicama već će zaštititi počinitelje zločina, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj.

Izjava povodom Prijedloga zakona o ništetnosti

122 Kb

Na današnji dan prije dvadeset godina, 29. rujna 1991. godine, organizirana je i uspješno provedena evakuacija pakračke bolnice. Ovim putem želimo podsjetiti javnost na ovaj iznimno važan i hrabar ljudski čin i odati priznanje svima koji su u tim trenucima pokazali iznimnu humanost i požrtvovnost kako bi se spasili životi najugroženijih.

Vrlo važnu, hrabru, rizičnu, ali i nužnu evakuaciju Medicinskog centra Pakrac, u tom trenutku pod konstantnim napadima i tek dvjestotinjak metara udaljenog od položaja pobunjenih Srba, osmislio je i sa svojim najbližim suradnicima i suradnicama organizirao Đorđe Gunjević, tadašnji pomoćnik povjerenika Vlade RH za Pakrac, zadužen za zdravstvo i socijalnu skrb.

Ovom prilikom želimo još jednom odati priznanje i zahvalnost svim znanim i neznanim pojedincima i pojedinkama širom Hrvatske koji su i u trenucima civilizacijskog propadanja čitavih zajednica u vihoru rata smogli snage i hrabrosti da čine dobro, često riskirajući i vlastite živote.

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice evakuacije pakračke bolnice

202 Kb

U povodu dvadesete obljetnice stradanja civila i hrvatskih branitelja petrinjskog kraja, ovim putem želimo još jednom podsjetiti javnost na brojne zločine, kao i na teško nasljeđe neprocesuiranih zločina koji su se dogodili. Ukupan broj ubijenih ili nestalih civila tijekom žestokih napada na grad Petrinju i okupacije tog kraja još uvijek nije posve precizno utvrđen, no kreće se oko 250 žrtava, od čega je najmanje 120 civilnih žrtava evidentirano u samome gradu Petrinji.

Simbolično i ironično, godišnjica stradanja hrvatskih civila u Petrinji i okolici pada upravo na 21. rujna - Međunarodni dan mira, koji je utemeljila Opća skupština UN-a kao dan globalnog prekida neprijateljstava i nenasilja, a u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama.

Tim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica, i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.

Priopćenje povodom dvadesete obljetnice stradanja u Petrinji

226 Kb

Prosvjedujemo zbog odluke Komisije za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa koja je pozitivno riješila zahtjev Mirka Norca osuđenog za ratni zločin o prijevremenom puštanju na slobodu s obzirom da je izdržao dvije trećine zatvorske kazne. Smatramo da je pogrešno primjenjivati dvotrećinsku klauzulu u slučajevima ratnih zločina.

Nadležni bi se trebali posebno zamisliti nad rečenicom iz obrazloženja presude prvostupanjskog suda za zločine u Medačkom džepu u kojoj se konstatira: “Doduše, izostao je izraz pijeteta prema poginulima i suosjećanja s onima koji su u operaciji izgubili svoje bližnje“.

Priopćenje povodom odluke o prijevremenom puštanju Mirka Norca

188 Kb

Države širom svijeta imaju jasnu, ali u većini slučajeva neispunjenu odgovornost za potpuno i transparentno izvještavanje o ubijenima i nestalima u oružanom nasilju. Ovo je središnja poruka nove inicijative Povelja za priznavanje svakog stradalnika/ce oružanog nasilja, koja je javnosti predstavljena u četvrtak, 15. rujna 2011. na Britanskoj Akademiji u Londonu, i koju je već usvojilo više od 40 humantarnih organizacija i organizacija koje se bave ljudskim pravima iz zemalja cijelog svijeta. Među njima je i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, kao jedina organizacija iz Hrvatske članica međunarodne Mreže za dokumentiranje stradalnika/ca.

Povelja za priznavanje svakog/e stradalnika/ce oružanog nasilja	24 Kb
Priopćenje za medije	331 Kb

Kako odrediti status žrtve, kako provjeriti i verificirati prikupljene informacije i podatke o žrtvama, koju metodologiju istraživanja primjeniti, kako izbjeći sekundarnu traumatizaciju i kako se nositi s prijetnjama, kako koristiti nove alate i tehnologiju u procesu utvrđivanja i prezentiranja činjenica..., samo su neka od tema kojima se bavila konferencija posvećena praksama dokumentiranja ljudskih gubitaka u oružanim sukobima, održana u Londonu 13.-14. rujna 2011.

Konferenciju je organizirala organizacija Oxford Research Group i International Practitioner Network, mreža 40-ak organizacija iz cijelog svijeta koje predano rade na dokumentiranju svih žrtava oružanog nasilja. Kao aktivna članica IPN na konferenciji je sudjelovala i Documenta, koju su predstavljali Igor Roginek i Slaven Rašković.

Cilj konferencije, osim da osigura javnu potporu nastojanjima organizacija članica Mreže da svaki stradalnik oružanog nasilja bude ažurno evidentiran, ispravno identificiran i javno prepoznat, bio je i razmjena iskustava i znanja u području dokumentiranja žrtava. Tako su u panelu o različitim pristupima i načinima dokumentiranja žrtava predstavljene su aktivnosti, metodologija i dosadašnji rezultati Documente u projektu "Dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991 - 1995".

Oglašavamo se povodom niza neprimjerenih istupa ili izostanka očekivane reakcije predstavnika Vlade RH, te pozivamo Vladu RH, zastupnice i zastupnike Hrvatskog sabora i parlamentarne političke stranke da se suzdrže od izjava koje dovode u pitanje presude pravosuđa i antifašizam kao jednu od izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske.

Pozivamo Predsjednicu Vlade, kao i sve parlamentarne političke stranke, da u nastavku predizborne kampanje poštuju institucije pravne države i Ustav RH te odustanu od politizacije ratnih i poslijeratnih stradanja i okrenu pogled prema rješavanju sadašnjih stvarnih problema.

Otvoreno pismo potpisalo je 17 organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske.

Otvoreno pismo Vladi RH, Hrvatskom saboru i strankama

92 Kb