Croatian(HR)
O REKOM-u
There are no translations available.

 U postjugoslavenskim društvima ratni se zločini, koje je počinila druga strana, ističu, često i preuveličavaju, dok se vlastiti relativiziraju, umanjuju i opravdaju zločinima drugih.

Osim toga jaka je identifikacija i solidarnost s optuženima za ratne zločine iz vlastite zajednice te se olako optužuju drugi. Žrtve su zaboravljene u javnosti, bitne su samo prilikom ceremonija. Sudbina 16.252 nestalih i dalje je nerazjašnjena, a brojne grobnice neotkrivene.

Ne postoji politički interes da se utvrde činjenice o tome što se dogodilo u prošlosti, a izostaje i nužan pritisak kritičke javnosti.

Inicijativa REKOM zagovara osnivanje međudržavne [regionalne] i nezavisne komisije sa mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji , uključujući i sudbinu nestalih

Povijest inicijative

Radi upozorenja vlasti i javnosti na obvezu i potrebu suočavanja s prošlošću tri nevladine organizacije za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo (FHP), Documenta i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC), pokrenule su u svibnju 2006. godine debatu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u nekadašnjoj SFRJ. Tada, na Prvom regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu, održanom u Sarajevu, sudionici iz postjugoslavenskih zemalja, aktivisti za ljudska prava, mladi, predstavnici udruženja žrtava, žrtve, veterani, novinari, umjetnici, pisci, suci, tužitelji i stručnjaci za tranzicijsku pravdu ocijenili su da je za djelotvorno suočavanje s nasljeđem prošlosti nužno uvažavanje regionalnog pristupa i konteksta u kojem su zločini počinjeni.

U međuvremenu je inicijativa o regionalnom pristupu i kontekstu prerasla u inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriju bivše SFRJ (REKOM).

Inicijativa za osnivanje REKOM-a predstavljena je na Regionalnim konzultacijama s udruženjima žrtava, 9. svibnja 2008. u Podgorici.

Cilj REKOM-a

Stvaranje točnog, službenog i objektivnog zapisa o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, priznavanje žrtava i njihove patnje, kao i sprečavanje ponavljanja zločina.

 Zašto REKOM?

Može spriječiti iznošenje određenih laži u javnosti ili, ako su veće iznesene, pokazati da više nisu vjerodostojne.

Može izgraditi javnu platformu za glas žrtava i uz pomoć njihova saslušanja stvarati suosjećanje javnosti, poštovanje i solidarnost ne samo sa žrtvama s kojima se već suosjeća nego i sa žrtvama koje se u prošlosti nisu mogle vidjeti kao žrtve.

Može izgraditi registar žrtava i ljudskih gubitaka i time zauvijek spriječiti manipulacije brojkama stradalih i ubijenih.

Može pomoći tužiteljstvima za ratne zločine osiguranjem dokaza, ohrabrivanjem svjedoka i žrtava da sudjeluju u suđenjima za ratne zločine, kao i organiziranjem dosjea o određenim slučajevima.

Može pomoći postojećim službenim komisijama za nestale u otkrivanju tajnih masovnih grobnica i rješavanju sudbine nestalih.

Može stvoriti razumijevanje i toleranciju i povratiti dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima.

REKOM

Službeno tijelo koje osnivaju države nasljednice bivše SFRJ.
Strogo neovisno o svojim osnivačima.
Regionalno tijelo koje se fokusira na iskustva žrtava.
Privremeno tijelo koje je osnovano na određeno razdoblje i smješteno na teritoriju gdje su zločini počinjeni.
Izvansudsko tijelo u čijem su mandatu najteža nedjela počinjena u jasno određenom razdoblju.
Izvansudsko tijelo koje organizira javno slušanje žrtava.
Izvansudsko tijelo koje donosi zaključke u vezi s činjenicama, s onim što se dogodilo, na osnovi svoje istrage i utvrđenih sudskih činjenica, ali ne izvodi pravne zaključke.
Istražno tijelo koje ima ovlasti intervjuirati svakoga tko može pružiti relevantne informacije, provoditi multidisciplinarne istrage i pozivati pojedince, kao i predstavnike institucija, političkih grupa i vjerskih zajednica da daju podatke i iznesu svoje mišljenje kako premostiti teško nasljeđe.
Istražno tijelo koje može osigurati dokaze o tome kako su određene institucije, pojedinačno ili grupno, propustile braniti i štititi ljudska prava u prošlosti.
Pouzdano tijelo koje će uzimati u obzir samo navode o ratnim zločinima koji su potvrđeni od najmanje dva nezavisna izvora.
Tijelo koje nikome ne sudi, ali može imenovati počinitelje i odgovorne za nedjela, kao i preporučiti mehanizme za njihovo udaljavanje iz institucija.
Istražno tijelo koje u suradnji sa službenim komisijama za nestale osobe provodi istrage o sudbini prisilno nestalih.
Tijelo koje sastavlja preporuke u vezi s programom reparacija za žrtve u obliku materijalne kompenzacije, oprosta, gradnje spomenika, memorijalnih centara, karte sjećanja i drugo.
Vjerodostojno tijelo koje je sastavljeno od istaknutih pojedinaca u svojim zajednicama i regiji, predstavnika različitih etničkih grupa i religijskih zajednica, koji su imenovani i izabrani na osnovi precizno postavljenih kriterija.