|
There are no translations available.
"Situacija u kojoj Katolička crkva ne nalazi ni riječi prijekora za crkvene velikodostojnike koji daju duboko nemoralne i snažno politički angažirane izjave, na primjer „da se ratni zločinci nalaze u njihovim srcima“(M. Barišić) ili „da je individualizacija krivnje đavolji posao“ (M.Bogović), a potežu sve moguće sankcije protiv svog svećenika kojeg su birači prepoznali kao visoko moralnu osobu, zato što je koristio svoje građansko pravo garantirano Ustavom „da bira i da bude biran“, zabrinjavajuća je i za Crkvu i za hrvatsko društvo u cjelini",
glavni su naglasci iz priopćenja Građanskog odbora za ljudska prava i Documente-Centra za suočavanje s prošlošću kojim žele javno izraziti zabrinutost povodom Izjave za javnost Ordinarijata Splitsko-makarske nadbiskupije a vezano za izricanje suspenzije (obustave) "čina vlasti svetog reda" splitskom svećeniku don Ivanu Grubišiću od strane splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića.
|
|
There are no translations available.
Što je zapravo cilj REKOM-a? Što se događa s Inicijativom za REKOM? Što o Inicijativi misle žrtve teških kršenja ljudskih prava? Traženje odgovora na ta i slična pitanja zadatak je “Glasa inicijative za REKOM”.
“Glas Inicijative za REKOM” donosi informacije o najnovijim zbivanjima i događajima u vezi s Inicijativom. On prenosi novosti o procesu javnog zagovaranja REKOM-a, o izraženoj političkoj podršci, susretima s političarima u regiji, mišljenju uglednih javnih ličnosti o Inicijativi za REKOM, stavovima medija i javnosti, te aktivnostima koje poduzima Koalicija za REKOM.
|
|
There are no translations available.
Danas je 70 aktivista i aktivistkinja Platforme 112, koalicije za vladavinu prava koju čini 57 nevladinih udruga, poslalo poruku na Markovom trgu povodom konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog sabora. Aktivisti su zastupnicima/cama dijelili 112 zahtjeva Platforme 112, čijim ispunjenjem bi Republika Hrvatska postala pravna država, te najavili da će nakon prvih 100 dana rada Hrvatskog sabora izraditi analizu ispunjenih zahtjeva.
Zahtjevi sadržani u dokumentu Platforma 112 (platforma_112.doc), obuhvaćaju pet temeljnih područja: stabilne, odgovorne i demokratične institucije vlasti i jednak pristup pravdi, kvalitetu demokracije, borbu protiv korupcije i za javni interes, ravnopravnost i dostojanstvo svih ljudi te nasljeđe rata, suočavanje s prošlošću i izgradnju mira.
"Prvi dan početka rada novog saziva Sabora nudi priliku da ukažemo kako taj početak ne trebaju slaviti samo zastupnici, već svi građani Hrvatske. Od novih saborskih zastupnika imamo velika očekivanja i računamo da će naredne četiri godine ustrajati na izgradnji vladavine prava te da će se boriti za podizanje standarda onako kako smo to mi zamislili - sustavnom borbom za zaštitu ljudskih prava"- istaknula je okupljenim novinarima Jelena Berković iz GONG-a. |
|
There are no translations available.
Na kraju nedjeljnog Dnevnika, 18. XII u 19.30 na HTV-u, voditelj Dnevnika Zoran Šprajc odgovorio je članovima Programskog vijeća HRT-a koji su javno, na HTV-u, osudili prilog emitiran u Dnevniku na godišnjicu pada Vukovara. U tom prilogu novinara Hrvoja Zovka, puštena je snimka razgovora predsjednika F. Tuđmana i zapovjednika obrane Vukovara M. Dedakovića u kojem Tuđman odbija Dedakovićevu molbu da se evakuiraju djeca i civili iz Vukovara.
Reakcija Šprajcu nadređenih urednika (Dražen Miočić i Bruno Kovačević) i uprave HRT-a (Josip Popovac) na Šprajcov istup, koji je u suštini obrana prava urednika glavne informativne emisije HTV-a da objave istinitu informaciju, je smjenjivanje Z. Šprajca i S. Alfiera s mjesta urednika Dnevnika i zahtjev da se Šprajcu izrekne „mjera upozorenja zbog povrede radne obaveze“.
Svojim postupanjem u slučaju Z. Šprajca većina u Programskom vijeću HRT-a i odgovorni na HRT-u (Uprava HRT-a, glavni urednik HTV-a, v.d. urednika IP-a HTV-a),guši slobodu novinarstva, uskraćuje ustavom zagarantirano pravo građanima Republike Hrvatske na istinito informiranje i time radi protiv interesa slušatelja i gledatelja javne televizije.
|
|
There are no translations available.
Ohrabrila nas je simbolička gesta Predsjednika Republike Ive Josipovića koji je prvi put dodijelio priznanja u povodu Dana ljudskih prava, te, između ostalih, odlikovao Dragu Hedla Redom Stjepana Radića, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.
Zahvalni smo i ohrabreni što je Predsjednik Republike prepoznao da je solidarnost sa žrtvama i zalaganje za njihova prava dragocjen doprinos zajedničkom dobru.
Tim više smo bili zatečeni reakcijom Komisije HBK Iustitia et pax u kojoj su biskupi dan nakon dodjele zatražili od Predsjednika da povuče odlikovanje koje je dodijelio Dragi Hedlu pozivajući se, sa zakašnjenjem od 30 godina, na jedan njegov tekst - na „mrlju“ iz prošlosti.
Na kraju godine obilježene sudskim procesuiranjem korupcije i galopirajućim osiromašenjem te nekoliko dana nakon okončanja predizborne neizvjesnosti ohrabrila nas je simbolička gesta Predsjednika Republike Ive Josipovića koji je prvi put dodijelio priznanja u povodu Dana ljudskih prava, te, između ostalih, odlikovao Dragu Hedla Redom Stjepana Radića, za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine. Svojim pisanjem o kršenju ljudskih prava te istraživanjima zločina protiv civila u Osijeku zbog kojih je bio izložen prijetnjama smrću kao i angažmanom u pripremi filma o Vukovaru Drago Hedl je nesporno zaslužio dodijeljeno mu priznanje.
Zahvalni smo i ohrabreni što je Predsjednik Republike prepoznao da je solidarnost sa žrtvama i zalaganje za njihova prava dragocjen doprinos zajedničkom dobru, jer, uvjereni smo, nema istinskog zajedništva bez sućuti i solidarne zauzetosti u zaštiti onih čija se ljudska prava i dostojanstvo narušavaju.
Iz tog smo razloga bili zatečeni reakcijom Komisije HBK Iustitia et pax u kojoj su biskupi dan nakon dodjele zatražili od Predsjednika da povuče odlikovanje koje je dodijelio Dragi Hedlu pozivajući se, sa zakašnjenjem od 30 godina, na jedan njegov tekst - na „mrlju“ iz prošlosti.
Tekst zbog kojega su biskupi zatražili od Predsjednika Republike da povuče odluku, Drago Hedl je napisao 1981. godine u povodu postavljanja mozaika u crkvi u Stražemanu, kraj Požege, na kojem je bio i lik Alojzija Stepinca, što je izazvalo niz reakcija u novinama širom Jugoslavije. U reportaži iz Stražemana on je komentirao činjenicu da je Stepinac dobio mjesto među svecima na mozaiku iako je smatran ratnim zločincem o čemu je postojala sudska presuda.
Zatečeni smo reakcijom biskupa jer iz nje nama nije vidljivo da cijene doprinos Drage Hedla u informiranju javnosti o zločinima počinjenim nad civilima u Osijeku, te da cijene što je provedena istraga o tim zločinima što su na taj način obitelji žrtava dobile bar djelomičnu satisfakciju, što je prestalo negiranje stradanja njihovih najmilijih i skinuta je objeda i sa članova obitelji i što je zaustavljeno ponavljanje nasilja nad njima insinuiranjima da su članovi njihovih obitelji smaknuti jer su bili neprijatelji od kojih je trebalo obraniti grad.
Zabrinuti smo kakav će učinak imati to što je od strane biskupa izostalo jasno iskazivanje solidarnosti sa žrtvama i jasna podrška razotkrivanju zločina naspram obrane, posebno nakon obnovljenih napada na Dragu Hedla u Glasu Slavonije. Tim više što Nadbiskup Marin Srakić zna da javnost zna kako je u zatvoru obilazio prvooptuženoga Branimira Glavaša, što je dio biskupa potpisao priopćenje u kojem su se zalagali za puštanje Glavaša iz pritvora i što nije bilo ikakve reakcije kada je u javnost puštena snimka video obraćanja osuđenog Glavaša članovima HDSSB gdje sebe uspoređuje s blaženim Alojzijem Stepincem – „Osuđen sam nevin poput Stepinca“!
Dodjelom priznanja Predsjednik Republike još se jednom svrstao na stranu svih žrtava kršenja ljudskih prava. Očekujemo da i biskupi, zajedno sa Predsjednikom, pruže ruku stradalima i na tragu riječi iz Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu objavljene u travnju ove godine „da nitko pravedan ne može poreći da su i s hrvatske strane počinjeni pojedinačni zločini“ pronađu najbolji način priznavanja patnje svih žrtava i daju „svoj prilog promicanju pravde kao elementarnog oblika mogućnosti mira među ljudima i narodima, u ovom dijelu Europe, prečesto zahvaćenom ratovima i nasiljem“.
Vesna Teršelič, Documenta-Centar za suočavanje s prošlošću
Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava
Dražen Lalić, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Drago Pilsel, novinar i teolog, Zagreb
Nenad Puhovski, redatelj, Zagreb
|
|
There are no translations available.
Želimo upozoriti na zločine koji su počinjeni u selima glinske općine te važnost procesuiranja svih počinitelja ratnih zločina. Zločin u Gornjim Jamama počinjen je 11. prosinca 1991., a u Joševici 16. prosinca 1991. Joševica i Gornje Jame navode se u optužnici koju je ŽDO u Sisku podiglo 30. srpnja 2010. pred Županijskim sudom u Sisku protiv petorice državljana Republike Srbije, zbog počinjenja ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Optuženici se terete kao zapovjednici i naredbodavci za zločine počinjene na području nekadašnje glinske općine od kraja rujna 1991. do travnja 1992. godine.
Kako su svi optuženici nedostupni hrvatskom pravosuđu, s adresama stanovanja u Srbiji i ovaj put se zalažemo za pojačanu regionalnu suradnju te ustupanje dokaza radi održavanja suđenja za ratne zločine u zemlji gdje optuženici žive, kao djelotvoran instrument u borbi protiv nekažnjivosti počinitelja.
Povodom dvadesete obljetnice ovih zločina Documenta još jednom upozorava na nužnost istraživanja, utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na priznavanju patnje žrtava, utvrđivanju odgovornosti, zagovaranju pravičnih sudskih postupaka i čuvanju povijesnog pamćenja. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.
|
|
There are no translations available.
Na današnji dan prije dvanaest godina umro je jedan od naših najvećih aktivista civilnog društva, Darko Jurišić. Darkov doprinos razvoju demokracije i vrijednosti civilnog društva izrazito je velik, a istodobno i nedovoljno prepoznat.
Upravo danas, na godišnjicu Darkove smrti, svjedoci smo mirne i demokratske tranzicije vlasti u Hrvatskoj. Darku bi zaista bilo važno znati da njegova vizija Hrvatske kao demokratske i slobodne zemlje, uz sve probleme koji ju i dalje prate, nije bila utopija. No ostaje sumnja i nelagodan osjećaj da je itekako moguće da je Darko zato morao platiti i svojim životom.
U uspomenu na Darka Jurišića, kao i brojne druge znane i neznane hrabre ljude, još ustrajnije ćemo, kroz Platformu 112 i druge zajedničke akcije organizacija civilnog društva, raditi na uspostavi drugačije Hrvatske - Hrvatske u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca/ki, institucija i političke elite. Budući da nismo podanici spremni na šutnju i trpljenje, već građani i građanke, zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, uz preuzimanje političke odgovornosti dužnosnika i društvenu odgovornost medija lišenih utjecaja politike i oglašivača. Vjerujemo da bi Darko htio da u borbi za ostvarenje tih zahtjeva budemo ustrajni.
|
|
There are no translations available.
Povodom dvadesete obljetnice stradanja hrvatskih civila s područja Voćina, Huma i Bokana ovim putem podsjećamo hrvatsku javnost na strašan zločin koji je ondje počinjen.
Područje Voćina i okolnih sela je od kolovoza do prosinca 1991. godine bilo pod kontrolom srpskih snaga, uključujući dobrovoljačke jedinice "šešeljevci". U tom su razdoblju počinjeni brojni zločini nad hrvatskim stanovništvom tog područja poput ubojstava u selima Lager Sekulinci, Prevenda i Kometnik. Međutim najteži zločini su počinjeni u prosincu 1991. godine pri povlačenju srpskih paravojnih postrojbi pred HV-om. Srpske paravojne postrojbe protjerale su iz svojih kuća hrvatsko i srpsko stanovništvo Voćina, Huma i Bokana na povlačenje put Zvečeva. Mnogi stariji mještani ipak su ostali u svojim kućama. 13. prosinca 1991. pri konačnom povlačenju, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili su na izuzetno okrutan način uz mučenja i torturu sve preostale Hrvate u Voćinu, Humu i Bokanama.
Popis koji ovdje donosimo nije konačan, a precizni podaci o načinu stradanja nekih od žrtava s popisa nisu nam poznati. Stoga i ovom prilikom pozivamo članove obitelji, prijatelje i sve one koji su poznavali žrtve ili znaju nešto o njihovom stradanju, kao i one koji na popisu uočavaju bilo kakve netočnosti, da nam se jave, kako bismo sastavili što cjelovitiji i vjerodostojniji popis žrtava – ne samo u Voćinu i okolnim mjestima, već i cijeloj Republici Hrvatskoj.
|
|
There are no translations available.
U ponedjeljak, 12. prosinca u 06h u stanu u Splitu uhićen je aktivist za ljudska prava Tonči Majić i potom odveden u Zagreb. Županijski sud u Zagrebu je 4. listopada 2011. po drugi je put izdao nalog za psihijatrijsko vještačenje Tončija Majića, predsjednika Dalmatinskog komiteta za ljudska prava. U travnju je prvi put izdan ovakav zahtjev, temeljen na čl. 76 Kaznenog Zakona (Obavezno liječenje od ovisnosti), čime se posve neopravdano inputiralo da je gospodin Majić alkoholičar i narkoman. Sada je Županijski sud bez ikakvog objašnjenja odustao od ovakvog zahtjeva i opredijelio se za čl. 75 Kaznenog zakona (Obavezno psihijatrijsko liječenje).
|
|
Read more...
|
|
There are no translations available.
Dvadeseta je godišnjica od počinjenja zločina nad osamnaestero civila iz Paulin Dvora. Naime, 11. prosinca 1991. godine pripadnici 130. brigade HV-a, navodno iz osvete za poginulog suborca, ubili su osamnaestero civila srpske i mađarske nacionalnosti u starosti od 45 do 81 godine. Bila je to, naizgled, jedna od bezumnih akcija pijanih vojnika. No zločin je godinama prikrivan, a tijela žrtava otkrivena su, stotinama kilometara dalje od mjesta zločina. Upravo ta činjenica govori da ovaj zločin nije incident, nije slučajna reakcija pijanih vojnika.
Simbolično, zločin je počinjen dan nakon obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava – na 43. obljetnicu potpisivanja Opće deklaracije o ljudskih prava. kojom je po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika".
|
|
