|
"Još uvijek nemamo službeni popis ubijenih i stradalih koji bi uključio i činjenice o okolnostima stradanja. Ovaj skup predstavlja prostor za razgovor o Inicijativi za REKOM, regionalnoj suradnji te svemu što nam je potrebno da bi se utvrdile činjenice o svim žrtvama rata jer je danas, 20 godina nakon rata očito da suđenja neće moći dati odgovore na sva pitanja" – naglasila je voditeljica Documente, Vesna Teršelič na skupu pod nazivom Regionalna suradnja – 20 godina nakon napada na Vukovar /08.-09. prosinca 2011., Hotel Lav, Vukovar/.
Gradonačelnik grada Vukovara, Željko Sabo zahvalio je Centru za ljudska prava Zagreb i Documenti – Centru za suočavanje s prošlošću na organizaciji skupa pri tom ocjenivši Inicijativu za REKOM kao dodatak vukovarskog inzistiranja na kažnjavanju svih zločina i otkrivanja istine o nestalima.
Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i sa Kosova tijekom skupa koji je organiziran u suradnji s Gradom Vukovarom te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorili su o društvenim i političkim aspektima rata i poslijeratne obnove Vukovara, političkim perspektivama regionalne suradnje kao i mogućnostima institucionalizacije REKOM-a u post-jugoslavenskim zemljama.
|
|
Prosvjedujemo zbog brojnih i beskrupuloznih napada na novinara Hrvoja Zovka kojima se nastavlja voditi bitka za bolju prošlost. U njegovom prilogu o ratnim zbivanjima u Vukovaru, koji je prikazan u Dnevniku HTV-a 20. studenog 2011.g. i kojeg je kao urednik potpisao Zoran Šprajc, objavljen je autentični audio zapis telefonskog razgovora tadašnjeg predsjednika RH Franje Tuđmana i zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba. Iz razgovora se moglo zaključiti da je predsjednik Tuđman odbio evakuaciju civilnih stanovnika iz opkoljenog Vukovara, uključujući i 2.000 djece. Fonogrami korišteni za pripremu priloga već su prije korišteni na HTV-u, primjerice u sklopu emisije „Latinica“.
|
|
Više...
|
|
U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice napada na Vukovar a u organizaciji Centra za ljudska prava Zagreb i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u četvrtak i petak 08. i 09. prosinca 2011. u Vukovaru, Hotel Lav, održat će se skup pod nazivom Regionalna suradnja – 20 godina nakon napada na Vukovar.
Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije i sa Kosova tijekom skupa koji se organizira u suradnji s Gradom Vukovarom te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorit će o društvenim i političkim aspektima rata i poslijeratne obnove Vukovara, političkim perspektivama regionalne suradnje kao i mogućnostima institucionalizacije REKOM-a u post-jugoslavenskim zemljama.
U okviru konferencije, 9. prosinca ujutro planirano je polaganje vijenca kod spomenika na Ovčari, gdje su 1991. godine ubijeni te u masovnu grobnicu zakopani civili i ranjenici iz Vukovarske bolnice.
|
|
Na današnji dan, 06. prosinca, dvadeset godina od najrazornijeg napada u dubrovačkoj povijesti, želimo podsjetiti javnost na teška stradanja koja je pretrpjelo stanovništvo grada Dubrovnika i šireg dubrovačkog područja te na ratna razaranja povijesne jezgre Grada koja su nastala kao rezultat višemjesečnih napada JNA.
Gotovo 240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BIH.
U ratu na dubrovačkom području ubijeno je 116 civila, a više stotina ranjeno; poginulo je 430 hrvatskih branitelja, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništena su 2.071 stambena objekta.
|
|
Dvadeset godina nakon što su pripadnici 1. brigade HV-a, 21. studenoga 1991. godine, oko 22 sata, upali u obiteljsku kuću u Novskoj, mučili i hicima iz vatrenog oružja usmrtili Mišu i Sajku Rašković, Ljubana Vujića te Mihajla Šeatovića, bliski srodnici ubijenih nisu dobili primjerenu satisfakciju, ni moralnu ni financijsku. Dodatno su viktimizirani jer su dužni platiti troškove izgubljenih parnica u kojima su tužili Republiku Hrvatsku, smatrajući je odgovornom za zločin koji su počinili identificirani pripadnici HV-a.
Zalažemo se za da se otpišu parnični troškovi članovima obitelji žrtava evidentnih ratnih zločina čiji su tužbeni zahtjevi odbijeni. Tražimo osnivanje Fonda za naknadu štete žrtvama rata. Zalažemo se za procesuiranje svih ratnih zločina kako u Hrvatskoj tako i drugim državama nastalima raspradom bivše Jugoslavije.
Svjesni da pravosuđe neće moći procesuirati sva kaznena djela, smatramo da naknadu štete ne treba vezati uz sudske presude već ju treba zasnovati na principu društvene solidarnosti. Smatramo da bi se u traženju modela za obeštećenje žrtava zakonodavac trebao ravnati načelima UN-a i standardima uspostavljenima u Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela i svim žrtvama ponuditi obeštećenje putem posebne zakonom propisane mjere.
|
|
Dana 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tijekom koje na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tog se dana prisjećamo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je u Vukovaru više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece. Nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji (u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu i Nišu).
Tog istog 18. studenoga 1991., na drugom kraju Hrvatske , dogodio se još jedan težak zločin.
Jugoslavenska narodna armija pod zapovjedništvom Ratka Mladića, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja. Krećući se od kuće do kuće, pripadnici srpskih snaga mučili su i ubili 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila. Preživjeli seljani su protjerani, a njihova imovina zapaljena ili opljačkana. Pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice su nastavljena sve do veljače 1992. godine, a ukupno je do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine u Škabrnji ubijeno 86 osoba.
Obilježavanje dvadesete obljetnice stradanja u Vukovaru i u Škarbrnji okuplja nas oko sjećanja na žrtve i na nesebične, solidarne i hrabre muškarce i žene koji su činili sve što je bilo u njihovoj moći da spriječe zločine. Ono također obavezuje na trajne napore da se utvrde činjenice o svim stradanjima, da se čini više i bolje na utvrđivanju kaznene odgovornosti počinitelja tih zločina i da se učinkovitom regionalnom suradnjom pravosuđa onemogući da počinitelji prođu nekažnjeno.
Obitelji stradalih i preživjele žrtve zločina imaju pravo da o svom stradanju progovore te da dobiju javno priznanje i pravednu reparaciju. Na taj način društvo iskazuje svoju solidarnost i stvara ozračje u kome je moguć oporavak od trauma, opraštanje, obnova povjerenja i suživot u trajnom miru.
|
|
Povodom dvadesete obljetnice zločina u Kostrićima, gdje je ubijeno svih 16 stanovnika sela koji su se ondje zatekli, ovim putem želimo podsjetiti javnost na nužnost procesuiranja svih ratnih zločina, a osobito rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba. U Republici Hrvatskoj ovaj zločin još nije procesuiran, a tijela nekih od stradalih do danas nisu pronađena.
Dana 15. studenog 1991. u selo Kostrići upali su pripadnici srpskih (para)vojnih formacija iz Donjih Kukuruzara i Meminske. Nitko tko se tada našao u selu nije preživio, a sve su kuće spaljene. Najmlađa žrtva imala je 2, a najstarija 93 godine.
Ovim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.
|
Platforma organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, okupljena povodom praćenja stanja ljudskih prava i vladavine prava u kontekstu završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom zahtijeva drugačiju Hrvatsku - Hrvatsku u kojoj vladavina prava uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.
Uoči parlamentarnih izbora, ovim putem strankama i nezavisnim listama upućujemo poziv da se prije izlaska građana i građanki na birališta javno očituju po svakome od navedenih 112 zahtjeva koje smo na temelju našeg dugogodišnjeg djelovanja i iskustva izdvojili u pet prioritetnih, međusobno povezanih, područja
|
|
Više...
|
|
U Dubrovniku je 27. i 28. listopada održan skup "Napad na Dubrovnik – 20 godina poslije" u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i Centra za ljudska prava iz Zagreba a uz suradnju s Art radionicom Lazareti i uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo.
Tijekom skupa je najavljeno organiziranje javne debate o napadu na Dubrovnik i u Crnoj Gori a na prijedlog Daliborke Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje.
Organizatori su najavili skup "Napad na Vukovar - 20 godina poslije" koji će se održati 9. prosinca 2011. u Vukovaru.
|
|
U povodu obilježavanja dvadesete godišnjice napada na Dubrovnik a u organizaciji Centra za ljudska prava i Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, u četvrtak i petak 27. i 28. listopada 2011. u Dubrovniku, Hotel Lero, održat će se skup pod nazivom Napad na Dubrovnik – 20 godina poslije.
Sudionici/e rasprave iz Hrvatske, BiH, Crne Gore kao i predstavnici/e MKSJ-a, tijekom skupa koji se organizira u suradnji s ARL – Art radionicom Lazareti Dubrovnik te uz podršku Mreže fondacija Otvoreno društvo govorit će o društvenim i političkim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava te sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu napada na Dubrovnik.
U okviru konferencije, 27. listopada u 21 sat u Art radionici Lazareti bit će otvorena izložba Slavena Tolja „Sjećanje na Milana", posvećena prvoj civilnoj žrtvi napada na Grad - pjesniku Milanu Milišiću.
|
|
