|
Koristeći, sada očiglednu, nedorečenost i propust u zakonu, da iako pravomoćno osuđena osoba ne može biti saborski zastupnik ona može biti nositelj izborne liste, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) imenovao je Branimira Glavaša nositeljem svojih izbornih lista.
Radi sprječavanja sličnih situacija u budućnosti da ratni zločinci budu nositelji izbornih lista nužna je izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 69/03) na način što bi se pasivna biračka legitimacija, osim za osobe koje nisu punoljetni hrvatski državljani ograničila i osobama koje su pravomoćno osuđivane za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora duža od 5 godina. Regulativa istoga zakona, koja za nositelje izbornih lista jedino određuje da nositelj liste ne mora biti kandidat na listi, trebala bi se nadopuniti kako bi propisala da nositelji izbornih lista ne mogu biti pravomoćno osuđene osobe.
Situacija vrlo jasno ukazuje na zabrinjavajuće stanje u našem društvu, koje koristi HDSSB računajući na neznatan dio biračkog tijela, koje potpuno pogrešno valorizira ulogu žrtve i zločinca.
|
|
Današnje odluke Hrvatskog sabora o Zakonu o ništetnosti te ukidanju saborskog imuniteta zastupniku Željku Jovanoviću su neprimjerena upotreba Sabora u predizborne svrhe, stoji u priopćenju kojim su se javnosti obratili Građanski odbor za ljudska prava, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.
Svojim potpisima priopćenje su podržali Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH-a, Tomislav Jakić, savjetnik bivšeg predsjednika RH-a, Predrag Matvejević, pisac i publicist, Čedo Prodanović, odvjetnik i Rajko Grlić, filmski redatelj.
Podsjetimo se, iznoseći slične argumente protiv prijedloga ovog zakona izjasnili su se, osim potpisnika ovog priopćenje i Predsjednik RH i Glavni državni odvjetnik RH te dio branitelja čija se imena spominju u spornim optužnicama.
|
|
Povodom dvadesete obljetnice jednog od najgorih zločina u Domovinskom ratu, stradanja civila i hrvatskih branitelja s područja Hrvatske Dubice te nastajanja druge najveće masovne grobnice u Hrvatskoj u ratu 1991. - 1995., ovim putem želimo još jednom podsjetiti javnost na strašan zločin ondje počinjen, kao i na činjenicu da do danas nitko od izravnih počinitelja niti naredbovaca, osim Milana Martića presudom ICTY-a, nije pravomoćno osuđen za zločin.
Ukupno je u Hrvatskoj Dubici, Baćinu i Cerovljanima 1991. godine ubijeno/nestalo 109 osoba, velikom većinom civila Hrvata.
Preko 70 žrtava bilo je starije od 60 godina, a od ukupnog broja žrtava 44 su žene. Ubijeno je i nekoliko mještana srpske nacionalnosti, koji su pokušali zaštiti svoje susjede Hrvate.
|
|
Više...
|
|
U povodu Izvještaja Europske Komisije o napretku Hrvatske za 2011., u Kući ljudskih prava Zagreb održana je konferencija za tisak na kojoj su Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava, još jednom ukazali na potrebu povećanja učinkovitosti procesuiranja ratnih zločina, kao i na pojačani monitoring istog.
Tijekom još jednog susreta s novinarima/kama, a u kontekstu gore navedenih potreba govorilo se o neistraženim ratnim zločinima, naknadama štete civilnim žrtvama rata, kaznenim postupcima seksualnog zlostavljanja kao ratnog zločina te dosadašnjoj regionalnoj suradnji na procesuiranju ratnih zločina i potrebi njenog inteziviranja.
|
|
Više...
|
|
Povodom Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ, i Republike Srbije, koji je nedavno usvojila Vlada Republike Hrvatske, Documenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbori za ljudska prava objavljuju izjavu za javnost.
Smatramo da postoje ozbiljne načelne zamjerke donošenju predloženog zakona. On neće pružiti sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u optužnicama već će zaštititi počinitelje zločina, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj.
|
|
Na današnji dan prije dvadeset godina, 29. rujna 1991. godine, organizirana je i uspješno provedena evakuacija pakračke bolnice. Ovim putem želimo podsjetiti javnost na ovaj iznimno važan i hrabar ljudski čin i odati priznanje svima koji su u tim trenucima pokazali iznimnu humanost i požrtvovnost kako bi se spasili životi najugroženijih.
Vrlo važnu, hrabru, rizičnu, ali i nužnu evakuaciju Medicinskog centra Pakrac, u tom trenutku pod konstantnim napadima i tek dvjestotinjak metara udaljenog od položaja pobunjenih Srba, osmislio je i sa svojim najbližim suradnicima i suradnicama organizirao Đorđe Gunjević, tadašnji pomoćnik povjerenika Vlade RH za Pakrac, zadužen za zdravstvo i socijalnu skrb.
Ovom prilikom želimo još jednom odati priznanje i zahvalnost svim znanim i neznanim pojedincima i pojedinkama širom Hrvatske koji su i u trenucima civilizacijskog propadanja čitavih zajednica u vihoru rata smogli snage i hrabrosti da čine dobro, često riskirajući i vlastite živote.
|
|
U povodu dvadesete obljetnice stradanja civila i hrvatskih branitelja petrinjskog kraja, ovim putem želimo još jednom podsjetiti javnost na brojne zločine, kao i na teško nasljeđe neprocesuiranih zločina koji su se dogodili. Ukupan broj ubijenih ili nestalih civila tijekom žestokih napada na grad Petrinju i okupacije tog kraja još uvijek nije posve precizno utvrđen, no kreće se oko 250 žrtava, od čega je najmanje 120 civilnih žrtava evidentirano u samome gradu Petrinji.
Simbolično i ironično, godišnjica stradanja hrvatskih civila u Petrinji i okolici pada upravo na 21. rujna - Međunarodni dan mira, koji je utemeljila Opća skupština UN-a kao dan globalnog prekida neprijateljstava i nenasilja, a u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama.
Tim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica, i sprječavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, doprinijet će normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.
|
|
Prosvjedujemo zbog odluke Komisije za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa koja je pozitivno riješila zahtjev Mirka Norca osuđenog za ratni zločin o prijevremenom puštanju na slobodu s obzirom da je izdržao dvije trećine zatvorske kazne. Smatramo da je pogrešno primjenjivati dvotrećinsku klauzulu u slučajevima ratnih zločina.
Nadležni bi se trebali posebno zamisliti nad rečenicom iz obrazloženja presude prvostupanjskog suda za zločine u Medačkom džepu u kojoj se konstatira: “Doduše, izostao je izraz pijeteta prema poginulima i suosjećanja s onima koji su u operaciji izgubili svoje bližnje“.
|
|
Više...
|
|
Oglašavamo se povodom niza neprimjerenih istupa ili izostanka očekivane reakcije predstavnika Vlade RH, te pozivamo Vladu RH, zastupnice i zastupnike Hrvatskog sabora i parlamentarne političke stranke da se suzdrže od izjava koje dovode u pitanje presude pravosuđa i antifašizam kao jednu od izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske.
Pozivamo Predsjednicu Vlade, kao i sve parlamentarne političke stranke, da u nastavku predizborne kampanje poštuju institucije pravne države i Ustav RH te odustanu od politizacije ratnih i poslijeratnih stradanja i okrenu pogled prema rješavanju sadašnjih stvarnih problema.
Otvoreno pismo potpisalo je 17 organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske.
|
|
Nepoznati počinitelji su u noći s nedjelje 04. rujna 2011. na ponedjeljak 05. rujna 2011. oštetili novi spomenik "Oluja 95" koji je u središtu Knina otkriven 4. kolovoza 2011., uoči obljetnice vojno-redarstvene akcije 'Oluja'. Na spomeniku, inače spomen-obilježju poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, osvanuli su grafiti uvredljivog i nacionalističkog sadržaja, a uništeno je i nekoliko svjetiljki koje simboliziraju svijeće za poginule.
Ovim putem izražavamo osudu i žaljenje nad postupcima nepromišljenih pojedinaca i to na mjestu koje simbolizira patnju velikog broja žrtava i stradalnika tijekom Domovinskog rata. Ovakve provokacije, poput ispisivanja grafita koji veličaju Ratka Mladića, optuženog za najteža djela kršenja međunarodnog humanitarnog prava – genocida i zločine protiv čovječnosti - zasigurno ne pridonosi normalizaciji odnosa, pomirenju, suživotu i izgradnji održivog mira.
|
|
Više...
|
|
