Svaka obitelj ima pravo saznati gdje su njihovi najbliži. Međunarodni dan nestalih osoba je svjetski godišnji događaj kojim se 30. kolovoza svijet prisjeća osoba koje su nestale kao posljedica oružanih sukoba, zločina protiv čovječnosti ili kršenja ljudskih prava, a čije su sudbine i mjesta ukopa nepoznati.

Za obitelji nestalih u ratu prolaze godine nadanja i očekivanja te nastojanja da se putem pokrenutih postupaka traženja nestalih ili traženja posmrtnih ostataka, ostvari osnovno humanitarno pravo svake obitelji da sazna sudbinu svojih članova.

Priopćenje povodom Međunarodnog dana nestalih osoba

442 Kb

Izražavamo sućut svim obiteljima i prijateljima žrtava terorističkih napada u Oslu i na otoku Utoya kao i svim građanima i građankama Norveške.

Izjava za javnost

273 Kb

Izražavamo zadovoljstvo povodom uhićenja Gorana Hadžića, poslijednjeg haškog bjegunca, polazeći od temeljnog postulata da zločin ne smije ostati bez kazne te se nadamo da će i njegovo suđenje pred sudom u Den Haagu donijeti bar djelomičnu satisfakciju žrtvama.

Izjava povodom uhićenja Gorana Hadžića

42 Kb

Tražimo da Gradsko vijeće grada Gline u dogovoru s Ministarstvom kulture usuglasi stavove o vanjskom i unutarnjem uređenju Spomen doma u Glini i njegovom primjerenom namjenskom korištenju te do ovogodišnjeg obilježavanja 70. godišnjice tragedije vrate ime Spomen doma i ponovno postave spomen ploču.

Mnoga od ubojstava civila počinjena na početku ratnih sukoba, u drugoj polovici 1991. i tijekom 1992. godine na području Siska, sve do danas nisu riješena. Neriješena kaznena djela ratnih zločina između ostalog obuhvaćaju prisilna odvođenja, pritvaranja, zlostavljanja i ubojstva srpskih civila.

Sramotno je da obitelji žrtava čekaju pravdu već gotovo dvadeset godina iako su u parničnim postupcima mnogi svojim iskazima svjedočili o načinu odvođenja svojih najbližih i osobama koji su ih priveli. Krajnje je vrijeme za rasvjetljivanje zločina kroz kazneni progon! Uz to Vlada RH treba hitno donijeti odluku o otpisivanju parničnih troškova svima koji su podigli tužbe protiv Republike Hrvatske zbog usmrćenja bliske osobe u razdoblju od 1991. - 1995. te osnovati Fond za obeštećenje svih žrtava rata.

Priopćenje - neriješena ubojstva u Sisku	118 Kb
Press release - unresolved crimes in Sisak	125 Kb

Mi, nevladine udruge koje se zalažu za zaštitu ljudskih prava i demokratizaciju, ovim putem čestitamo deseti rođendan Zagreb Pride-u kojega ćemo proslaviti sa našim gej, lezbijskim, biseksualnim i transrodnim sugrađanima i sugrađankama marširajući u subotu u jubilarnoj desetoj povorci ponosa.

Kuća ljudskih prava Zagreb, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Dalmatinski komitet za ljudska prava pozivaju na konferenciju za tisak o slučaju Tončija Majića, koja će se održati u ponedjeljak, 6. lipnja 2011. u 11 sati u Kući ljudskih prava, Selska cesta 112 c.

O slučaju Tončija Majića i odnosu državnog odvjetništva te o tome kako se u Hrvatskoj štite prava ljudskopravaša, govorit će programska voditeljica Kuće ljudskih prava Sandra Benčić, voditeljica Documente Vesna Teršelič i Tonči Majić.

Povodom uhićenja Ratka Mladića, nakon njegovog dugogodišnjeg bijega i skrivanja od pravosudnih tijela, Građanski odbora ljudska prava, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek žele naglasiti važnost ovog događaja za sve ljude koji smatraju da zločin ne smije ostati bez kazne i izraziti svoju nadu da će njegovo  uhićenje  i privođenje pred lice pravde omogućiti bar djelomičnu satisfakciju žrtvama. Žalimo što je do uhićenja došlo devetnaest godina od počinjenja zločina za koje se Ratko Mladić tereti te se nadamo skorom uhićenju posljednjeg haaškog bjegunca Gorana Hadžića.

Priopćenje povodom uhićenja Ratka Mladića - Goljp Documenta Centar za mir 270520

131 Kb

Prosvjedujemo što je Županijski sud u Zagrebu prije nekoliko dana izdao nalog o psihijatrijskom vještačenju Tončija Majića koji shvaćamo kao pritisak na aktivista za ljudska prava.

U znak protesta Majić je u listopadu prošle godine poslao poderanu hrvatsku zastavu predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, upozoravajući da pravosuđe 30 godina nije riješilo njegovu odštetnu parnicu zbog prometne nesreće iz 1980. nakon koje više nije bio u mogućnosti raditi kao novinar.

U povodu donošenja prvostupanjske presude Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) u predmetu Gotovina, Čermak, Markač želimo upozoriti na teško nasljeđe neprocesuiranih zločina počinjenih u tijeku i neposredno nakon vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Operacijom „Oluja“ definitivno je slomljena pobuna dijela Srba u Hrvatskoj, a time i skršena samoproglašena Republika Srpska Krajina („RSK“). Time je na tom području ponovno uspostavljen ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Također, ponovno su, kontinentalnom trasom, prometno, spojeni jug i sjever Hrvatske. Tako su ostvarene sigurnosne pretpostavke za život na područjima koja su graničila sa „RSK“ te za ostvarivanje prava na povratak prognanika u svoje domove, protjeranih sa tog područja.

Priopćenje o neprocesuiranim zločinima tijekom i nakon "Oluje"	103 Kb
Press Release - Non-prosecuted Crimes - Storm.pdf	112 Kb