Na današnji dan prije 14 godina završilo je povlačenje Hrvatske vojske iz Medačkog džepa te ovim putem podsjećamo javnost na događaje koji su se zbili u razdoblju od 9. do 17. rujna 1993. u blizini Gospića za vrijeme trajanja sukoba između pripadnika Hrvatske vojske i postrojbi Specijalne policije MUP-a te naoružanih paravojnih formacija pobunjenih hrvatskih Srba potpomognutih bivšom JNA i dragovoljcima iz Srbije i Crne Gore.

Ovim putem iskazujemo žaljenje zbog ljudskih žrtava koje su tom prilikom pale i pozivamo da se utvrdi kaznena i politička odgovornost za akciju.

Nakon odluke Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika za osnovnu i srednju školu i najave objave novih udžbenika za povijest, u tijeku je proces izjašnjavanja u školama koje će od 5 predloženih udžbenika nastavnice i nastavnici koristiti u tijeku slijedeće školske godine.

Želimo iskazati svoju zabrinutost zbog činjenice da Međunarodni sud pravde nije zatražio predaju cjelokupne relevantne dokumentacije u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije, ni od vlasti Republike Srbije ni od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).


Smatramo da je sud nedostatno utvrdio činjenice. Genocid u Srebrenici je genocid u Bosni i Hercegovini. Pogubljenja osoba s čitava područja BiH na jednome mjestu upravo ukazuju na genocidnost politike i režima koji su do toga doveli, a nikako ne opravdavaju reduciranje genocida na lokalne okvire. Vojska Republike Srpske za koju je Međunarodni sud pravde, potvrđujući prethodne presude MKSJ,  utvrdio da je počinila genocid nije to mogla učiniti bez institucionalne podrške iz Banja Luke i Beograda.

Povodom rasprave u Hrvatskom saboru o pritvoru Branimira Glavaša želimo podsjetiti da je najviše zakonodavno tijelo suodgovorno za stvaranje uvjeta za kvalitetniji rad pravosuđa te stvaranje ozračja za sigurno svjedočenje. Ocjenjujemo kako rasprava koju su zastupnici i zastupnice vodili  u srijedu nije bila poticajna za svjedoke koji se još nisu odlučili na svjedočenje, pa ni za svjedoke koji su se za to odlučili.

U utorak, 14. studenog 2006. od 14 do 16 sati u velikoj dvorani Muzeja Mimara, održao se okrugli stol pod nazivom „Zajedničko sjećanje“, u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Istovremeno je promoviran i priručnik „Zapisi nevladinih organizacija, Zajedničko pamćenje, Praktičan vodič u 60 pitanja“.

Priručnik „Zapisi nevladinih organizacija, Zajedničko pamćenje“ je značajan za organizacije civilnoga društva jer upućuje na metode sustavnog pohranjivanja dokumentacije koju one posjeduju kako bi građa ostala sačuvana i dostupna sadašnjim i budućim znanstvenicima i istraživačima kao dio općeg društvenog i kulturnog dobra zemlje.

U Zagrebu je 30. listopada 2006. u Velikoj dvorani Novinarskog doma održan Okrugli stol pod nazivom 'Suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj: interpretacija rezultata istraživanja javnog mnijenja'.


Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, pokrenula je istraživanje odnosa hrvatske javnosti prema suočavanju s prošlošću te percepciji žrtava i stradalnika rata. U suradnji s agencijom Puls, provedeno je višedimenzionalno istraživanje stavova građana i kreatora javnog mnijenja o ovim temama. Istraživanje se sastojalo od tri dijela: kvalitativno istraživanje javnog mnijenja provedeno metodom fokusnih grupa, kvalitativno istraživanje stavova kreatora javnog mnijenja provedeno metodom dubinskih intervjua i kvantitativno istraživanje stavova građana provedeno metodom ankete.

Slijedom priprema za najavljeno usvajanje deklaracije o „Oluji“ obraćamo se zastupnicima i zastupnicama Hrvatskog sabora Otvorenim pismom. 


Mada nismo upoznati sa sadržajem Prijedloga deklaracije smatramo da Hrvatski sabor, čija je ustavna zadaća donošenje zakona i kontrola izvršne vlasti, nije mjesto na kojem se donose akti deklarativne naravi. Načelno se protivimo metodi donošenja deklaracija u Hrvatskom saboru, koja za očiti cilj ima kreiranje propisanog odnosa prema događajima iz prošlosti i nedvojbeno potiče jednoumlje kojemu se protivimo.