Reakcija Documente povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela - 22. veljače

news

Reakcija Documente povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela - 22. veljače

ŽRTVE ZLOČINA IZ MRŽNJE I DALJE NA MARGINI DRUŠTVA  / Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače, Kuća ljudskih prava ZagrebZagreb PrideCentar za mirovne studijeUdruga za podršku žrtvama i svjedocimaiDocumenta - Centar za suočavanje s prošlošćuupozoravaju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zločinu iz mržnje i njegovim posljedicama.  Usprkos relativno zadovoljavajućem zakonodavnom okviru koji osigurava zaštitu žrtvama kaznenih djela, žrtve zločina iz mržnje nisu dovoljno zaštićene. Problem predstavljaju nepravilno kvalificiranje zločina iz mržnje i nezadovoljavajući sustav podrške za žrtve zločina iz mržnje. U slučajevima zločina iz mržnje protiv LGBT osoba policija vrlo često ne prepoznaje mržnju kao motiv počinjenja kaznenog djela te ne postoje jasni kriteriji za ispitivanje motiva uvjetovanih homofobijom i transfobijom.

Zločini iz mržnje se nepravilno procesuiraju i to najčešće kao prekršaj, umjesto kao kazneno djelo. Neprepoznavanje žrtava zločina iz mržnje dovodi do situacije u kojem žrtve ne mogu ostvariti zaštitu i podršku koja im po zakonu pripada. Također, nepoduzimanjem adekvatnog kaznenog progona protiv počinitelja kaznenih djela zločina iz mržnje izostaje preventivni učinak odnosno dolazi do situacije u kojoj se počinitelje ne odvraća od počinjenja kaznenog djela u budućnosti, dok žrtve gube povjerenje u pravni poredak. 

«Nužno je podizati svijest o tome da je zločin iz mržnje kazneno djelo te da ga treba adekvatno procesuirati. Država mora sustavno provoditi usavršavanja policijskih službenika, sudaca i državnih odvjetnika te drugih relevantnih dionika koji u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama zločina iz mržnje, kako bi cijeli sustav u budućnosti mogao adekvatno odgovoriti na zločin iz mržnje te kako bi se takve negativne pojave mogle prevenirati», poručila je Tea Dabićiz Kuće ljudskih prava Zagreb. 

Također, udruge upozoravaju  na dugotrajne negativne posljedice koje trpe žrtve ratnih zločina kao najgoreg oblika etnički motiviranog zločina iz mržnje. Sudski postupci naknade štete temeljem objektivne odgovornosti RH koji su pokrenule žrtve ratnih zločina i dalje su vezani uz osuđujuće presude. Krajnja posljedica neuspjelih parnica rezultira naplatom troškova parničnog postupka pa i ovrhama nad jedinom nekretninama oštećenih.

Više informacija o položaju žrtava zločina iz mržnje dostupno je u briefu za novinare povodom Europskog dana žrtava kaznenih djelai izvještaju "Sustav podrške žrtvama zločina iz mržnje u Hrvatskoj".

Kuća ljudskih prava Zagreb 

Tags:

A- A A+