MICT - Održana sjednica Žalbenog vijeća u predmetu Šešelj

Rasprava je vođena pred Žalbenim vijećem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove kojim predsjedava američki sudac Theodor Meron.

Optuženik na ročište nije pristupio, no za pravo na obranu jamčila je tzv. braniteljica u pripravnosti, imenovana po nalogu Žalbenog vijeća.

Tužiteljstvo osporava u cijelosti prvostupanjsku, oslobađajuću presudu, izrečenu potkraj ožujka 2016., tvrdeći da je većina u Raspravnom vijeću počinila toliko pravnih i činjeničnih pogrešaka koje, uzete kumulativno, obezvređuju presudu u cijelosti.

Posebno spornim, Tužiteljstvo smatara zaključak Raspravnog vijeća da u Hrvatskoj i BiH nije bilo “sustavnog i rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo”. Žrtve i svjedoci, navodi optužba, traže objašnjenje kako je Raspravno vijeće došlo do takvog zaključka koji je u suprotnosti sa nalazima iz desetina tribunalovih presuda donesenih u proteklih dvadeset i više godina.

Optužba se, također, žali da u prvostupanjskoj presudi zločini nisu stavljeni u kontekst iz kojeg bi se vidjelo da su počinjeni temeljem udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem prinudnog i trajnog uklanjanja nesrba sa trećine teritorija Hrvatske i velikih djelova Bosne i Hercegovine. Osim Šešelja, u tom su podhvatu, prema optužnici, pored ostalih sudjelovali i Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Radmilo Bogdanović i drugi.

Posebno uvredljiv za žrtve i svjedoke je, po tužitelju, zaključak Raspravnog vijeća da nesrpski civili nisu bili protjerivani i proganjani, već da su bježali iz zona borbenih djelovanja i sklanjali se u naselja u kojima živi njihova etnička skupina, a da su im srpske vlasti “iz humanitarnih razloga” osiguravale autobuse za transfer.

Tužiteljstvo traži da se prvostupanjska presuda poništi i preinači u osuđujuću, ili da se Šešelju iznova sudi.

Šešelj ima pravo pismeno odgovoriti na argumente optužbe u roku od 10 dana od dana primitka zapisnika.

Podsjećamo, odluka žalbenog vijeća očekuje se u prvoj polovici 2018.

Tagovi:

A- A A+