Pravomoćna presuda za Ovčaru

Apelacioni sud u Beogradu, kao drugostupanjski sud, potvrdio je prvostupanjsku presudu na zatvorske kazne od pet godina do maksimalnih 20 godina zatvora za osmero optuženih zbog zločina na Ovčari kod Vukovara u studenom 1991. godine, a zbog nedostatka dokaza i proturječnih iskaza svjedoka-suradnika, četvorica su pravomoćno oslobođena, objavljeno je na web stranici tog suda. Riječ je o predmetu koji je pravosuđu Srbije ustupio Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). To je prvi takav predmet i ujedno i najsloženiji predmet ratnog zločina vođen u Srbiji. Predmet je pravomoćno okončan nakon više od 13 godina od početka suđenja i 25 godina od počinjenja zločina.

Odjel za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu odlukom od 24. studenog 2017. potvrdio je prvostupanjsku osudu Miroljubu Vujoviću, Stanku Vujanoviću i Predragu Milojeviću na po 20 godina zatvora te Goranu Mugoši na 5 godina zatvora. Pravomoćnom presudom preinačena je prvostupanjska presuda, samo u dijelu odluke o kazni Nadi Kalabi i Ivanu Atanasijeviću (koji je u međuvremenu promijenio ime u Ivica Husnik), tako što je Kalaba osuđena na 11 godina zatvora, a Husnik na 15 godina.

Sud je u odnosu na visinu kaznene sankcije, prvostupanjsku presudu preinačio i Miroslavu Đankoviću i Saši Radaku i umjesto ranijih 20 osudio ih na po pet godina zatvora za zločin protiv ratnih zarobljenika.

Zbog nedostatka dokaza drugostupanjskom presudom su od optužbe za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika oslobođeni Jovica Perić, Milan Vojnović, Milan Lančužanin i Predrag Dragović, dok je protiv Đorđa Šošića posebnim rješenjem suda proces obustavljen jer je preminuo tijekom žalbenog postupka.

Nakon ukidanja prve pravomoćne presude optuženi su pušteni sa izdržavanja kazni iz zatvora, jer je odlukom Vrhovnog kasacionog suda za to otpao osnov, ali im je izrecena mera zabrane napuštanja boravišta, uz obvezu da se svakog ponedjeljka javljaju nadležnoj policijskoj postaji.

Optuženi za zločin na Ovčari su mahom u pritvoru i zatvoru bili od 2003.

Tijek kaznenog postupka:

Optužnica

Optuženi se terete da su tijekm 20. i 21. studenog 1991. godine, kao pripadnici TO Vukovara i dobrovoljačke jedinice „Leva supoderica“, koje su bile u sastavu JNA u Vukovaru, na poljoprivrednom dobru „Ovčara“ lišili života 200 ratnih zarobljenika iz Vukovarske bolnice koji su prethodno položili oružje pred JNA, a prije toga ih tjelesno povređivali i prema njima nečovječno postupali.

Prvo suđenje (2005-2006.)

Okružni  sud  u  Beogradu je  12.  prosinca 2005. godine  doneo  presudu  kojom  je  za  ratni  zločin  protiv  ratnih  zarobljenika  osudio  osmero optuženih na  po  20  godina,  Predraga  Madžarca  na  12  godina, Gorana Mugošu na 5 i Nadu Kalabu na kaznu zatvora u trajanju od 9 godina. Istom presudom okrivljeni  Marko  Ljuboja  i  Slobodan  Katić  oslobođeni  su  kaznene  odgovornosti. Vrhovni  sud Srbije je 18. listopada 2006. godine donio rješenje kojim je ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

Drugo suđenje (2009-2010.)

U ponovljenom postupku, pred izmenjenim vijećem vodio se jedinstven postupak i protiv Saše Radaka i Milorada Pejića, protiv kojih je Tužiteljstvo za ratne zločine u međuvremenu podiglo optužnice za isto kazneno djelo.
Sud je 12. ožujka 2009. godine doneo presudu kojom je sedmoricu optuženih, uključujući i Sašu Radaka, osudilo na kazne zatvora u trajanju od po 20 godina, okrivljenog Milana Vojnovića na 15 godina, Jovicu  Perića  na  13  godina,  Nadu  Kalabu  na  devet  godina,  okrivljenog  Milana  Lančužanina  na  šest  godina i optužene Gorana Mugošu i Predraga Dragovića na kazne od po pet godina. Istom presudom od optužbe su oslobođeni Slobodan Katić, Predrag Madžarac, Vujo Zlatar i Milorad Pejić. Odlučujući  o  žalbama  TRZ-a,  branitelja  i  optuženih,  Apelacioni  sud  u  Beogradu je  2010.  godine  doneo presudu kojom je preinačio prvostupanjsku presudu tako što je okrivljenoj Nadi Kalabi pooštrio kaznu, osudivši je na kaznu zatvora u trajanju od 11, a okrivljenom Ivanu Atanasijeviću ublažio kaznu, osudivši ga na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.

Ustavna žalba Saše Radaka

Osuđeni  Saša  Radak  izjavio  je  ustavnu  žalbu  15.  listopada  2010.  godine  protiv  prvostupanjske  presude iz 2009. godine i presude Apelacionog suda u Beogradu iz 2010. godine, zbog povrede prava na život, prava na nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, prava na slobodu i sigurnost, prava na pravično suđenje, posebnih prava okrivljenog i prava na pravnu sigurnost u kaznenom pravu predviđenih  Ustavom,  kao  i  prava  na  pravično  suđenje  iz  članka  6.  stavka  1.  Evropske  konvencije  za  zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odluka Ustavnog suda Srbije

Ustavni sud Srbije je 12. prosinca 2013. godine usvojio ustavnu žalbu osuđenog Saše Radaka protiv presude Apelacionog suda u Beogradu. Po mišljenju Ustavnog suda, spomenutom presudom Apelacionog  suda  osuđenom  Saši  Radaku  povrijeđeno  je  pravo  na  pravično  suđenje,  odnosno  pravo  da  o  optužbama protiv njega odlučuje nepristran sud, jer je sudac Siniša Važić sudjelovao u donošenju presude Apelacionog suda kojom je potvrđena osuđujuća presuda protiv njega. Naime, sudac Važić je  bio  predsjednik  Okružnog  suda  u  Beogradu,  i  odlučivao  je  o  zahtjevima  za  izuzeće  sudaca koji  su  postupali u ovom predmetu a koje su podnosili branitelji optuženih, a u isto vrijeme je bio i predsjednik izvanraspravnog vijeća istog suda i u tom svojstvu sudjelovo u donošenju odluke kojom je okrivljenom Petkoviću  određen  status  svjedoka-suradnika,  kao  i  odluke  kojom  se  produžava  pritvor  protiv  svih okrivljenih, pa i Radaka. Višestruko procesno angažovanje suca Važića u prvostupanjskom postupku i odluke koje je tom prilikom donosio, po ocjeni Ustavnog suda, predstavljaju okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost kao predsjednika žalbenog vijeća u istom predmetu. Odlukom Ustavnog suda naloženo je Apelacionom sudu da ponovno odluči o žalbi koju je protiv prvostupanjske presude Okružnog suda u Beogradu izjavio osuđeni Saša Radak, i istaknuto je da ova odluka ima  pravni učinak  i  prema  svim  ostalim  okrivljenicima  iz  ovog  predmeta.

Zahtjevi za zaštitu zakonitosti


Nakon  donošenja  odluke  Ustavnog  suda,  branitelji  osuđenih  Miroslava  Đankovića,  Miroljuba  Vujovića, Stanka Vujanovića, Nade Kalabe, Đorđa Šošića, Predraga Milojevića, Saše Radaka, Milana Vojnovića,  Predraga  Dragovića  i  Milana  Lančužanina  podnijeli  su  zahtjeve  za  zaštitu  zakonitosti,  zbog povrede prava na nepristrano suđenje. Vrhovni  kasacioni  sud je  19.  lipnja  2014.  godine  donio  presudu  kojom  je  usvojio  podnete  zahtjeve za zaštitu zakonitosti kao osnovane, ali i u odnosu na okrivljene Ivana Atanasijevića, Jovicu Perića i
Gorana Mugošu čiji odvjetnici nisu podnijeli zahtj eve za zaštitu zakonitosti te je ukinuo pravomoćnu presudu  Apelacionog  suda  u  Beogradu  u  predmetu Ovčara kojom  su  isti  pravomoćno  osuđeni  i predmet vratio Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje.

Ponovljeni žalbeni postupak


Apelacioni sud je 1. prosinca 2014. godine ponovo otvorio žalbeni postupak i odlučio provesti raspravu. Rasprava je započela 15. lipnja 2015. godine. Optuženici su ponovno iznijeli svoje obrane, ispitana su četiri svjedoka, od kojih su dva svjedoka bili svjedoci-suradnici.


Tagovi:

A- A A+