Priopćenje povodom govora Predsjednika Europskog parlamenta

reagiranja

Priopćenje povodom govora Predsjednika Europskog parlamenta

U medijima preneseni dijelovi govora Predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija na komemoraciji povodom "Dana sjećanja" (Giorno del ricordo) održanoj 10. veljače 2019. u Basovizzi/Bazovici predstavljaju neprimjerene poruke u javnom prostoru. Predsjednik Europskog parlamenta trebao bi biti svjestan uloge koja mu je povjerena.

Izjava Antonija Tajanija na tragu je hladnoratovske retorike talijanske desnice o "talijanskim žrtvama" i "komunističkoj opasnosti" koji se i tričetvrt stoljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata još uvijek prigodno podgrijava. 

Veličanje "talijanske Istre" i "talijanske Dalmacije" te "onih koji su branili vrijednosti naše domovine" predstavlja klasičan primjer selektivnog tumačenja prošlosti kakva redovno odjekuju po komemoracijama ovog tipa. Zločini i žrtve "onih koji su branili vrijednosti domovine" se zaboravljaju, umanjuju i relativiziraju, dok se protivničku stranu optužuje za masovna i podlo planirana ubojstva "nevinih građana".

Žalimo za svakim čovjekom stradalim u fojbama i podsjećamo na zločine  fašističke Italije koje Tajani nije naveo, od kojih spominjemo dva kako ih javnost ne bi zaboravila. 16. siječnja 1920. godine, radnici i građani Vodnjana, tada pod vlašću Italije, organizirano su se suprotstavili pripadnicima Fascio Italiano di Combattimento, koji su pokušali zauzeti Radnički dom. U sukobu sa fašističkim skvadristima, život su izgubili Pietro Benussi, Domenico Damiani i Pasquale Giachina, dok su njihovi ranjeni sugrađani zarobljeni i odvedeni u Trst. Bio je to prvi slučaj suprotstavljanja nadirućem fašizmu kod nas i u ondašnjoj Europi. Na kraju fašističke vladavine, na dan kapitulacije Italije 11. rujna 1943. oslobođen je fašistički logor Kampor na otoku Rabu, danas u Hrvatskoj a tada pod fašističkom okupacijom, u kom je od gladi, žeđi, zanemarivanja i zlostavljanja preminulo više od 1.490 Slovenaca/Slovenki, Hrvatica/Hrvata, Židovki/Židova i ljudi drugih nacionalnosti koji su se opirali fašizmu čija su imena poznata. Logor na Rabu bio je najveći fašistički logor s najvećom smrtnosti logoraša.

Oportunistička izjava upućena određenoj publici na određenom događaju vratila se Tajaniju kao bumerang i suočila ga s opravdanim žestokim reakcijama hrvatskih i slovenskih političara različitog političkog predznaka. Iako iznuđena, pohvalna je Tajanijeva isprika i izrečena spremnost da posjeti mjesto stradanja žrtava fašističkog terora. Želimo vjerovati da se radi o Tajanijevom iskrenom priznanju pogreške i iskrenoj želji za kritičkim suočavanjem s prošlošću Italije, a ne samo manevru koji bi mu trebao omogućiti opstanak na prestižnoj funkciji.

Jednako tako se nadamo da će političari koji su javno izrazili negodovanje zbog Tajanijevih izjava u Basovizzi/Bazovici jednakom rječitošću i promptnošću odgovoriti i na buduće izjave ovog tipa, bez obzira iz kojih redova dolazili, a posebno kada je riječ o učestalom svojatanju „hrvatskih područja Herceg Bosne“. Kritičko suočavanje s prošlošću treba postati princip razumijevanja i djelovanja, a ne adut kojim će se po potrebi i bez rizika prikupljati politički poeni.  

Prostora za napredak po pitanju kritičkog suočavanja s prošlošću ima napretek. Unatoč znanstvenim istraživanjima i zajedničkim zaključcima međudržavnih komisija, nasilje u području Istočnog Jadrana tijekom i nakon Drugog svjetskog rata još uvijek izaziva kontroverze u javnosti Italije, Hrvatske i Slovenije. U suradnji s partnerima iz Italije, Slovenije i drugih zemalja, Documenta razvija programe s ciljem izgradnje kulture pamćenja  bazirane na vrijednostima mira, suradnje i uvažavanja patnji žrtava političkog i ratnog nasilja u dvadesetom stoljeću. Konstruktivno suočavanje s prošlošću smatramo temeljnim preduvjetom mira i suživota u suvremenoj Europi.

Tagovi:

A- A A+