Virtualni sastanak Zapadnog Balkana u sjeni - Sa ili bez EU? – snimka i zaključci

novosti

Virtualni sastanak Zapadnog Balkana u sjeni - Sa ili bez EU? – snimka i zaključci

Prenosimo snimku i izdvajamo neke od ključnih naglasaka Virtualnog sastanka Zapadnog Balkana u sjeni održanog u utorak 5. svibnja 2020. s temom proširenja EU na Zapadni Balkan te zaštite osnovnih prava i unapređenja mehanizma njihove zaštite u EU. Govorili su Emina Bošnjak, Sarajevski otvoreni centar (BIH), Zoran Ivančić, Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacije CPI) (BIH), Sonja Stojanović Gajić – Članica Upravnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, predstavnica u Zajedničkom konsultativnom odboru EU-Srbija (Srbija), Ivan Đurić, Inicijativa mladih za ljudska prava (Srbija), Agon Maliqi, Sbunker (Kosovo), Dina Bajramspahić, Institut alternativa (Crna Gora), Vildan Drpljanin, Helsinški odbor za ljudska prava (Makedonija), Luca Jahier, predsjednik Europskog socijalnog i gospodarskog odbora (EGSO), Gordan Bosanac CROSOL i Vesna TeršeličDocumenta. Raspravu je moderirala novinarka Ivana Dragičević. Organizirali su je Documenta i CROSOL.

Snimka je dostupna na: https://crosol.hr/eupresidency/hr/video-virtualni-sastanak-zapadnog-balkana-u-sjeni-sa-ili-bez-eu/ (zvuk zapisa je kombinacija hrvatskog i engleskog)

Izdvajamo neke od ključnih naglasaka:

Emina Bošnjak

Europska unija treba poslati poruku BIH da je njezin status kao kandidata moguć i ostvariv. To će ipak ovisiti o procesu ostvarenja svih onih konkretnih koraka koje BIH mora ostvariti s obzirom na 14 prioriteta.

Vildan Drpljanin

Ako jedna zemlja uloži 25 godina u zatvaranje jednog pitanja – naziva države, i onda postoji opasnost da se ubrzo otvori novo pitanje tog tipa kao što je pitanje makedonskog jezika, možda bi EU trebala predvidjeti da će se takav tip problema nastavljati na području Zapadnog Balkana. EU bi trebala donijeti deklaraciju da podupire zemlje kandidate i one koje će to tek postati na njihovom europskom putu.

Sonja Stojanović Gajić

Demokracija je lijek koja štiti našu životnu sredinu i kolektivna javna dobra. Mi jedino možemo da uvjerimo naše političare da se odreknu svoje moći dugoročno, i tu treba EU da nam pomogne.

Političke organizacija i organizacija civilnog društva trebaju uže surađivati. No uloga civilnog društva ponajprije treba biti rastrašivanje, da spušta tenzije nasuprot našim vladama, da pružaju pomoć i objašnjavanje te podršku.

Agon Maliqi

EU ne bi trebala davati obećanja koje ne može implementirati, trebala bi biti više realistična. Treba uložiti sredstva  i energiju u zaštitu prostora za civilno djelovanje i medijski prostor.

Dina Bajramspahić

Bez kredibilnosti politika uslovljavanja neće funkcionirati. Sada se treba početi raditi na strategiji uvjeravanja europskih društava da je proširenje u zajedničkom interesu.

Ivan Đurić

Nikoga u Srbiji ne zanima ovaj sumit. Ni jedna poruka nije upućena Srbiji. Europska unija predugo daje drugima da tumači što ona misli i govori. Njen glas se ne čuje, već samo tuđa tumačenja. Europa se ne trudi da se njezin glas čuje. Mi nismo advokati Europske unije. Mi smo zagovornici europskih vrijednosti.

Igor Kalaba

Green New Deal je još uvijek preapstraktan za građane. Okolišne organizacije  pokušavale su se u tom kontekstu baviti stvarima koji se tiču svakodnevnog života ljudi, tj. željeli smo to prikazati kroz ekonomiju i novac. Analize pokazuju da novac koji se sada ulaže u ugljen dugoročno predstavlja izgubljen novac jednom kada BIH uđe u EU, pošto je taj novac trebao biti utrošen za usklađivanje s europskim standardima.

Zoran Ivančić

Položaj romske nacionalne manjine je posebno osjetljiv naročito u vrijeme u pandemije. Uslijed toga što se kroz prošlu godinu nije uspjela formirati vlast, nisu dobili novce iz proračuna, a ove godine neće dobiti sredstva zbog pandemije. Nadalje, uslijed stigmatizacije, izbjegavaju se deklarirati kao Romi - tako da ni država ni Europska unija ne priznaje njihov pravi broj. Također, nameće im se zadovoljavanje posebnih sanitetskih uvjeta, koji samo služe za pogodovanje privatnom sektoru.

Gordan Bosanac

Treba unaprijediti suradnju etabliranih OCD-a s novim društvenim pokretima. Izazovi koji prijete liberalnoj demokraciji su globalni, i lekcije s Balkana u smislu taktičkog udruživanja različitih aktera mogu biti vrijedne na višoj razini.

Marina Škrabalo

U vrijeme epidemije posebice se vidi uloga medija. Ovu priliku treba iskoristiti za stvaranje nove medijske perspektive o Balkanu pošto je to poveznica za jačanje političkog utjecaja. Treba preispitati oštro razlikovanje civilne i političke sfere, koja nas onemogućuje u političkom djelovanju. Jedan od načina zagovaranja treba uključivati argument da teme kao što su Green new deal, digitalizacija i slično trebaju biti ugrađene u procese proširenja EU, a naročito paradigma Human security. To je ono što omogućuje da EU ostane atraktivna i konkurentna u 21. stoljeću.

Vesna Teršelič

Treba humanizirati odnos prema žrtvama. Živimo u Hrvatskoj, koja kao i druge post-jugoslavenske zemlje nije uspjela okončati ni Drugi svjetski rat. Kroz zagovaranje rješavanje sudbine nestalih i učinkovitije procesuiranje ratnih zločina vidjeli smo kako je bilo malo uspjeha. Komisija REKOM za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i žrtvama trebala bi nadopunjavati te mehanizme. Imali smo potporu Europske unije, no Hrvatska je ovdje uvijek bila ambivalentna. Potrebno je nastaviti zagovaranje, jer je približavanje pravdi, izgradnji mira i povjerenja nešto što se naprosto ne može ostaviti van fokusa. U susret proslavi godišnjice pobjede nad fašizmom možemo vidjeti da smo olako stavili na sporedni kolosijek pitanja holokausta, genocida nad Romima, Srbima, pogotovo u svjetlu rasta isključivosti, antisemitizma i ksenofobije. To nas podsjeća na potrebu kritičnog preispitivanja prošlosti. 

Povezivanje procesa izgradnje povjerenja, suradnje prema Berlinskom procesu i prema svim zemljama koje će preuzeti  predsjedanje nakon Hrvatske, uključivanje zapadnog Balkana i što više građana i građanki u Konferenciju o budućnosti Europe. Trebaju se tražiti načini da se potiče suradanja. U Erasmus programima imamo veliki problem da su različite mogućnosti financiranja za članice Europske unije, a različite za zemlje van EU, čak i programe koji se tiču mladih. Treba otvoriti širom vrata za suradnju među mladima i u svim drugim sferama, te ozbiljnije podržati građanske inicijative.

Luca Jahier

Europski gospodarski i socijalni odbor izrazio je svoje nezadovoljstvo odlukom što je po treći put odgođeno otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Naglašavali su značaj civilnog društva u pristupnim pregovorima. Pozornost i posvećenost lidera zapadnog Balkana i Europske unije tom procesu treba se povećati. Prije sumita u Zagrebu, izdali su priopćenje koje je potpisalo 19 organizacija s Zapadnog Balkana. Financiranje organizacija civilnog društva ne smije biti ugroženo uslijed pandemije COVID-19, kao što je potrebno osigurati njihovu ulogu i u oporavku.

Tagovi:

A- A A+