Zločin počinjen granatiranjem grada Karlovca (opt. Nikola Štakor) - suđenje u odsutnosti

Kazneni postupak pokrenute je protiv opt. Dragana Kovačića  i Nikole Štakora, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Postupak je u međuvremenu, u odnosu na opt. Kovačića, obustavljen zbog smrti.

U dva navrata, 14. i 15. rujna 2015. godine, ročišta nisu održana zbog nedolaska svjedoka. 

Dana 3. studenog 2015. održana je rasprava na kojoj je svjedočilo dvoje svjedoka.

Rasprava je 13. travnja 2018. godina zbog proteka roka, posljednje rociste održano je jos tijekom 2016. kao i zbog promjene u sastavu vijeća ( vijećem sada predsjedava novoimenovani sudac za ratne zločine, Domagoj Vuckov) započela ispočetka.

Tijekom  ročišta održanih 10. i 11. svibnja 2018. ispitani su brojni svjedoci i svjedoci oštećenici. 
Svi su poropisno upozoreni, upućeni u mogućnost ostvarivanja naknade štete te putnih troškova. Oštećenici koji su postavili imovinsko pravni zahtjev,  upućeni su u procesna prava koja tijekom kaznenog postupka mogu ostvariti.

OPTUŽNICA (SAŽETAK)

Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-2/01 od 23. prosinca 2008. godine opt. Dragana Kovačića tereti se da je kao komandant 11. pješadijske brigade 21. kordunaškog korpusa vojske tzv. RSK izdao zapovijed o borbenom djelovanju, tako da se odabere pet objekata kao cilj napada, a opt. Nikola Štakor u svojstvu komandanta mješovitog artiljerijskog diviziona, na osnovi navedene zapovijedi, izdao naređenje da se teškim artiljerijskim oružjem gađa grad Karlovac, te pritom kao formalne ciljeve napada odredio zgradu elektre, trafostanicu na Dubovcu, željeznički kolodvor, novu poštu u centru grada, policijsku postaju, da bi zatim 14./15. i 16./17. srpnja 1993. iznenada i bez izbora cilja započelo granatiranje svih dijelova grada Karlovca, pri čemu je ispaljeno više od 120 projektila, od čega veći dio na uže područje grada, iako u gradu nije bilo postrojbi HV-a i policije koje bi borbeno djelovale niti značajnih vojnih objekata koji bi opravdali takav napad, pa je uslijed granatiranja stradalo 8 civilnih osoba, od kojih jedna smrtno, tri su zadobile teške, a 4 lakše ozljede, uništeni su ili oštećeni brojni objekti: obiteljske kuće i stambene zgrade, gospodarski, kulturni i sportski objekti te je uništena i velika količina pokretne imovine.

Dana 12. veljače 2019. optuženik je oglašen krivim i osuđen na 10 godina zatvora.

Tagovi:

A- A A+